Ishodi: PID OŠ A.1.1., PID OŠ A.2.2., PID OŠ A.4.1

Organiziranost svijeta oko nas

1. RAZRED

Učenik uspoređuje organiziranost različitih prostora i zajednica u neposrednome okružju. 

Učenik navodi i opisuje članove svoje obitelji. Prepoznaje i pojašnjava po čemu je njegova obitelj posebna i jedinstvena. Uočava da svaki član obitelji ima svoja prava i dužnosti te da poštivanje tih prava i ispunjavanje dužnosti pomaže u organiziranosti obiteljske zajednice.

Ovim ishodom učenik spoznaje pripadnost različitim zajednicama. Dvije temeljne zajednice jesu obitelj i zajednica škole, tj. razredni odjel kojemu učenik polaskom u školu pripada. Prema osobnim interesima učenik pripada i različitim zajednicama kao što su sportska zajednica, glazbena škola, pjevački zbor… Učenik uočava svoju ulogu u svakoj zajednici kao i prava i dužnosti koje ima. U cjelini Obitelj i dom učenik spoznaje obilježja obitelji te svoja prava i dužnosti unutar obitelji.

Vrlo je važno da učenik u prvom razredu dobije stvarnu sliku obitelji. U medijima i udžbenicima obitelj je gotovo uvijek prikazana kao cjelovita: roditelji i djeca. No u razrednim odjelima dosta učenika dolazi iz obitelji koje nisu cjelovite, stoga im treba pružiti mogućnost da spoznaju različite obitelji, ali i jednaku vrijednost svake obitelji. Isticanjem posebnosti svake obitelji djeca će shvatiti važnost pomaganja i uvažavanja u obitelji. (slika, udžbenik, str 68.)

Razlikovnost obitelji može se približiti učenicima istraživačkim pristupom. Učenici mogu provesti jednostavno istraživanje o broju članova obitelji u razredu. Svaki učenik daje podatke o broju članova svoje obitelji. Uspoređivanjem podataka uviđaju koliko članova obitelji ima najviše učenika u razredu, koliko članova imaju najveće obitelji, a koliko najmanje obitelji. Prikupljene podatke mogu prikazati stupčastim grafikonom.

Učenici spoznaju obilježja obitelji određivanjem prava i dužnosti unutar svake obitelji. Pri tome treba izbjeći stereotip podjele poslova na „muške i ženske poslove i dosadašnje učestale prikaze – mama kuha, a tata čita novine”. (slika, radna bilježnica 30. str., 2.zadatak)

Učenici unutar obitelji imaju dužnosti: pospremanje igračaka, brisanje prašine, pospremanje sobe… Mnoga djeca imaju kućnog ljubimca. Potrebno je kod učenika razviti svijest o tome da kućni ljubimac ne služi samo za razonodu i zabavu, već kao svako živo biće ima i svoje potrebe. Stoga je naslov u udžbeniku i radnoj bilježnici Moj kućni ljubimac posvećen upravo tomu. Učenici uče kako se odgovorno ponašati i voditi brigu o kućnom ljubimcu. Učenici koji nemaju kućnog ljubimca također će spoznati važnost ispravnog odnosa prema životinjama i na taj način nastojimo spriječiti neželjena ponašanja djece prema životinjama. Također učenici koji nemaju kućnog ljubimca mogu reći zašto ga nemaju (znaju da zahtijeva veliku pažnju, roditelji ne dopuštaju ili drugi razlog).

Učenici mogu napraviti istraživanje tako da se crtežom ili riječju navedu kućni ljubimci koje učenici imaju (pas, mačka,hrčak, ribica, kornjača…), a brojnost se iskaže bojenjem pravokutnika ili označavanjem kvačicom. Učenici „čitaju” grafikon s podatcima koji je kućni ljubimac najbrojniji u njihovom razredu, a koji najmanje, tepritom navode i kako se brinu o njemu.

2. RAZRED

Učenik objašnjava organiziranost vremena i prikazuje vremenski slijed događaja.

O ovome odgojno-obrazovnom ishodu već je bilo riječi, ali učenicima drugog razreda često je teško ostvariv u planiranom vremenu. Pojasnit ćemo način ostvarenja toga ishoda na drugim sadržajima i povezati s drugim odgojno-obrazovnim ishodima.

Da bi učenik ostvario ovaj ishod, od njega se očekuje da mjeri vrijeme urom/štopericom, služi se kalendarom, navodi mjesece u godini i broj dana u pojedinim mjesecima, planira vrijeme, procjenjuje trajanje aktivnosti…

Snalaženje u vremenu zahtjevno je za učenike i ponekad se događa da dio učenika ne uspijeva ostvariti taj ishod u predviđenom vremenu, a dio učenika ostvaruje ishod samo na razini reprodukcije te u stvarnosti ne povezuje naučeno.

Kurikularni pristup ostvarenja toga ishoda daje veće mogućnosti u odnosu na Nastavni plan i program za osnovne škole prema kojem smo ostvarivali ključne pojmove. Sada imamo priliku i dalje ostvarivati taj ishod zajedno s drugim ishodima, ali na različitim sadržajima. Time dajemo priliku učenicima da što bolje ovladaju snalaženjem u vremenu jer je to temelj snalaženja u vremenu u trećem razredu. 

Didaktički materijal Sat, Lenta vremena i poster o promatranju prirode Godišnja doba tijekom cijele godine mogu vam pomoći u tome.

Prijedlog cjelina i načina ostvarenja ishoda PID OŠ A.2.2.

U cjelini Obitelj i dom ishod se može ostvariti tako da učenici koristeći se lentom određuju rođendane članova obitelji i rodbine. Pomoću modela sata mogu određivati vrijeme kupnje poklona, vrijeme izrade torte, trajanje putovanja do slavljenika, vrijeme početka i završetka proslave…

U godišnjim dobima ovaj se ishod nadograđuje promatranjem duljine dana i noći. Iako učenici samostalno prate promjene u prirodi, učitelj može npr. jednom tjedno zajedno s učenicima upotrebom sata odrediti izlazak i zalazak Sunca (podatci dostupni na mobitelu ili internetu). Podatci se mogu zapisati, a mogu se i samo uspoređivati u odnosu na prošli put. Time će učenici ujedno izgraditi i pravilan pojam duljine dana i noći. Na primjer, vrlo se često govori o tome da su zimi dani kraći, a noći dulje. Na taj način učenici će sami spoznati da početkom veljače dani postaju sve dulji i zato je prvi dan proljeća ravnodnevica.

Unose podatke na poster Godišnja doba, ali barem jednom tjednom svi zajedno komentiraju upisane podatke kako bi uvidjeli promjene i povezali nazive mjeseci s pojedinim godišnjim dobom.

U cjelini Volim putovati mogu ostvarivati ishod tako da na lenti vremena odrede dan i mjesec putovanja, na modelu sata određuju početak i završetak putovanja, a mogu i izračunati vrijeme provedeno na putovanju.

Tako dajemo mogućnost svim učenicima da što bolje ostvare tražene ishode.

4.RAZRED

Učenik zaključuje o organiziranosti ljudskog tijela i životnih zajednica. 

U ostvarenju ishoda PID OŠ A.4.1. Učenik istražuje organiziranost biljaka i životinja na primjeru životne zajednice razlikuje životne uvjete u životnoj zajednici i povezuje ih s njezinom organiziranošću. Svaku životnu zajednicu učenik istražuje tijekom izvanučioničke nastave. Promatra, prati i bilježi uočeno u biljnom i životinjskom svijetu.

Pojašnjenju pojma zajednice može pridonijeti i umna mapa.

Svaka zajednica može se prikazati jednostavnim umnim mapama koje učenicima ujedno služe i za ponavljanje i utvrđivanje naučenog. Također korištenjem umnih mapa potičemo učenike da ih sami stvaraju i tako grupiraju informacije dobivene učenjem, tj. da jačaju kompetenciju učiti kako učiti. 

 Vaš autorski tim