Probavni sustav naš je najveći imunosni organ koji ima važan zadatak održavanja ravnoteže između nas i mikroorganizama. Površina tankog i debelog crijeva iznosi 300 m², gdje je izolirano više od 400 različitih mikrobnih vrsta koje čine našu crijevnu mikrofloru mase čak 1,2 kg. Kolonizacija crijeva bakterijama događa se već tijekom rođenja, a vrsta poroda važan je čimbenik koji određuje sastav mikrobioma. U prvoj godini života crijevna mikroflora postaje sve stabilnija i raznovrsnija. U tom razdoblju izloženost različitim mikrobima iz okoline, uključujući i bakterije iz hrane, vode te interakcije s ljudima pa čak i kućnim životinjama, doprinosi daljnjem razvoju mikroflore. 

Na tom tragu mikrobiom možemo promatrati kao „otisak prsta”, odnosno različit mikrobni profil u crijevima pojedinaca. Primjerice, poznato je da osobe iz ruralnih krajeva imaju raznolikiji mikrobiom odnosno veći broj različitih vrsta bakterija u crijevima od osoba koje žive u urbanim sredinama. Naš crijevni mikrobiom podložan je promjenama i potrebno ga je održavati te, iako je prilično stabilan u zreloj dobi, sastav bakterijskih vrsta mijenja se u starijoj životnoj dobi.

Zdravlje crijeva preduvjet je za pravilnu apsorpciju hranjivih tvari i uklanjanje štetnih produkata. Moderan stil života, brza hrana, nedovoljan unos tekućine, konzumacija alkohola i pušenje te sjedilački način života među najčešćim su krivcima za probavne probleme, nadutost, zatvor i sl.

Lako probavljiva hrana

Ravnoteža raznovrsnih bakterijskih vrsta ima utjecaj na brojne funkcije u probavnom sustavu. „Dobroćudne” korisne bakterije pomažu da iz hrane dobijemo energiju i hranjive tvari. Sudjeluju u vrlo važnoj zadnjoj fazi probave jer proizvode korisne metabolite stvarajući nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama. Također sudjeluju u sintezi vitamina K i vitamina skupine B te u apsorpciji minerala, posebno kalcija i magnezija. No primarna uloga jest stimulacija imunosnog sustava, poticanje, razvoj i funkcioniranje različitih imunosnih stanica i razlikovanje prijateljskih mikroorganizama od patogenih, što je ključno za sprječavanje prekomjerne upale i autoimunih reakcija te za održavanje ravnoteže imunosnog sustava. Crijevnoj mikroflori također se pripisuje pomoć u razvoju tolerancije na hranu sprječavajući pretjeranu imunosnu reakciju na hranu i alergijske reakcije.

Iako su mehanizam i utjecaj crijevnog mikrobioma na regulaciju tjelesne mase još uvijek predmet istraživanja, dosadašnja saznanja govore da promjene u sastavu crijevne mikroflore mogu imati značajan utjecaj na metaboličke procese, na oslobađanje hormona koji kontroliraju osjećaj sitosti i gladi, što se može odraziti na unos hrane i posljedično na tjelesnu masu te na razvoj pretilosti.

Crijevni živčani sustav toliko je razvijen da se crijeva često nazivaju i „drugim mozgom”. Nedavna istraživanja također pokazuju povezanost crijevne mikroflore s mentalnim zdravljem. Neravnoteža mikrobioma može dovesti do kronične niske razine upale u tijelu, što može utjecati na funkcije mozga i kognitivne sposobnosti preko osi „crijevo-mozak”. Pretpostavlja se da crijevna mikroflora utječe na proizvodnju neurotransmitera kao što su serotonin i dopamin koji imaju važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, stresa, anksioznosti i kognitivnih funkcija poput koncentracije i pamćenja. Isto tako neke bakterijske vrste u crijevima proizvode vitamin B12 i folnu kiselinu koji su ključni za zdravu funkciju mozga.

Disbioza se javlja kad je narušena ravnoteža crijevne bakterijske mikroflore, tj. kad su „dobre” i „loše” bakterije u neravnoteži, što posljedično potencira metabolički ili imunosni odgovor domaćina. Poznati uzroci disbioze jesu česte infekcije i terapija antibioticima, konzumacija alkohola i pušenje, promjene u životnom stilu poput promjene prebivališta ili prelazak na novu prehranu kao i genetske predispozicije. Važno je naglasiti utjecaj prehrane kao značajnog čimbenika za ravnotežu crijevnih bakterija. Prehrana siromašna vlaknima može dovesti do smanjenja raznolikosti i obilja mikroorganizama u crijevima jer su vlakna važna za rast i razvoj korisnih bakterija. Prehrana bogata šećerima i rafiniranim ugljikohidratima, zasićenim mastima i prerađenom hranom može potaknuti rast štetnih bakterija u crijevima. S druge strane povećana konzumacija fermentirane hrane (poput jogurta, kefira, kiselog kupusa) koja sadrži probiotičke bakterije povećava količinu korisnih mikroorganizama u crijevima.

Sindrom iritabilnog crijeva

Posljedice disbioze brojne su. Prije svega, promjene u mikroflori mogu oslabjeti imunosni odgovor tijela i povećati osjetljivost na infekcije. Disbioza može dovesti do probavnih problema kao što su nadutost, proljev, zatvor, nadražena crijeva i sindrom iritabilnog crijeva. Nepravilnosti u crijevnoj mikroflori mogu biti povezane s metaboličkim poremećajima poput pretilosti, inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2. Promjene u crijevnoj mikroflori mogu rezultirati intolerancijom na određene namirnice ili sastojke hrane, ali isto tako mogu utjecati i na mentalno zdravlje, odnosno mogu biti povezane s depresijom, anksioznošću i drugim mentalnim poremećajima.

Izazovi suvremenog načina života i nezdrave životne navike doveli su do razvoja probiotičkog koncepta

Uključivanje mikroorganizama u ljudsku prehranu traje već tisućama godina. Tijekom povijesti mikroorganizmi su se najčešće konzumirali u fermentiranim mliječnim proizvodima.

Glavni su razlozi za uspostavljanje probiotičkog i prebiotičkog koncepta:

• smanjenje rizika obolijevanja probavnog sustava
• smanjenje upotrebe antibiotika
• smanjenje antibiotičke rezistencije.

Probiotici se konzumiraju u sklopu prehrambenih proizvoda – fermentiranih mliječnih proizvoda u kojima su prirodno prisutni ili dodani kao funkcionalni sastojak u žitarice, pića, dječju hranu itd. Na tržištu su prisutni i kao dodatci prehrani u obliku kapsula, tableta, prašaka ili otopina. Takvi proizvodi nazivaju se funkcionalna hrana ili nutraceutici, a određene bakterije mliječne kiseline – pripadnici roda Lactobacillus i roda Bifidobacterium – čine veliku većinu funkcionalnih sastojaka u komercijalnim probiotičkim prehrambenim proizvodima.

No pri odabiru probiotika moramo biti oprezni i trebamo voditi računa o tome da takav proizvod ne može preuzeti funkciju našeg čitavog mikrobioma jer raznolika prehrana, pa čak i tjelovježba, utječu na naš mikrobiom i definiraju ga. Dodatke prehrani s probioticima preporučuje se uzimati prema preporuci i kod opravdanih indikacija te od pouzdanih proizvođača koji navode točno definiran udio pojedinog soja. Pripravak probiotika mora sadržavati određeni minimum kolonija po dozi (CFU) za biološki učinak.

Prebiotici

Prebiotici su ugljikohidrati koji prolaze kroz gornji dio probavnog trakta a da ih enzimi ne razgrade ili apsorbiraju. Umjesto toga nepromijenjeni stižu do debelog crijeva. Poboljšavaju preživljavanje probiotika, a dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava, pospješuju peristaltiku crijeva, skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal te povećavaju bioraspoloživost minerala, osobito kalcija i magnezija. Istraživanja su pokazala da konzumacija prebiotika može biti povezana s različitim zdravstvenim koristima, uključujući poboljšanu probavu, smanjenje rizika od crijevnih bolesti, regulaciju razine šećera u krvi i smanjenje rizika od pretilosti. Prirodno se nalaze u određenim namirnicama, primjerice u bananama, luku, češnjaku, cikoriji, artičoki, ječmu, zobi.

Svjesni smo učestalosti fizioloških poremećaja crijeva koje karakterizira promijenjen ritam pražnjenja crijeva te nelagoda u crijevima, a poznat je kao sindrom iratibilnog crijeva s kojim se zdravstveni djelatnici sve češće susreću u praksi. Iako je točan uzrok nepoznat, smatra se da su neki od uzroka psihološki i tjelesni stres te loše prehrambene navike koji dovode do narušene crijevne mikroflore. Pomoć, odnosno liječenje polazi od simptoma, a dugogodišnja istraživanja upućuju upravo na blagotvoran učinak probiotika s više sojeva u sastavu.

Na kraju možemo istaknuti kako je crijevna mikrobiota ključna za očuvanje zdravlja ljudskog organizma. Njezin utjecaj proteže se na probavu, imunosni sustav, mentalno zdravlje i brojne druge aspekte života. Razumijevanje složenosti različitih mikrobnih profila u crijevima pojedinaca omogućava razvoj personaliziranih prehrambenih preporuka i otvara vrata novim terapijskim i preventivnim pristupima različitim bolestima. Stoga bi daljnja istraživanja i educiranje javnosti o važnosti održavanja zdrave crijevne mikrobiote trebali biti prioriteti u medicini i zdravstvenom odgoju.