Ishodi: OŠ HJ A.2.6.
Hrvatski jezik i komunikacija
U Nastavnom planu i programu (2006) učenici su se s ovim pojmovima susretali tek u četvrtome razredu, a u Kurikulumu to je predviđeno već od prvoga razreda. Potreba njegovanja zavičajnoga govora i očuvanje rječničke i gramatičke raznolikosti potiče učitelja da učenicima zadaje istraživačke zadatke kako bi prikupili zaboravljeni govor svojih djedova i baka i kako bi se on sačuvao. Predlažem da učenici izrađuju razlikovne gramatike i rječnike što je vrlo poticajno. Osim toga, zavičajni govor za učenika predstavlja topao govor s mnogobrojnim riječima koje ga povezuju s domom, djetinjstvom, obitelji pa je izvor i dobrih osjećaja.
S druge strane, učenika se poučava kada valja govoriti standardnim jezikom koji svi učimo u školi i koji nam pomaže da se svi unutar jednoga prostora možemo razumjeti. Osim zavičajnoga govora, učenika valja poučiti da postoje različiti zavičajni govori, podsjetiti ga na njih da se prisjeti je li ih čuo kada je susreo nekoga iz drugoga dijela Hrvatske ili kada je nekamo putovao. Tako se bogatstvo jezika na temelju iskustva proširuje i stavlja u kontekst početnih jezičnih termina s kojima se učenika upoznaje.
Kako se primjenjuje ishod u udžbeniku?
U udžbeniku Čitam i pišem 2 pronaći ćete poticajan strip koji će osvijestiti postojanje različitih zavičajnih govora, ali i zadatke koji će učenika potaknuti na osvještavanje vlastitoga zavičajnoga govora, na njegovo istraživanje, kako na gramatičkoj, tako i na rječničkoj razini, osobito u zadatcima imenovanja predmeta ili ljudi sa slika koji su ciljano postavljeni tako da se učenik u njihovu imenovanju posluži zavičajnim rječnikom.
Vaš autorski tim
TAGOVI
