Ishodi: OŠ HJ A.1.4., A.2.4., A.3.4., A.4.4.
Hrvatski jezik i komunikacija
Učenik piše školskim formalnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.
U razradi ishoda OŠ HJ A.1.4. navodi se da učenik piše veliko početno slovo na početku rečenice, u imenima i prezimenima ljudi i imenima naselja ili mjesta u užem okružju, a u preporuci za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda da učenik piše velikim slovima školskoga formalnog pisma.
Mala slova služe za čitanje te se ne preporučuju diktati i vježbe prepisivanja dužih tekstova malim slovima školskoga formalnog pisma. Malim slovima školskoga formalnog pisma može se napisati tek redak ili dva kao motorička vježba. Tijekom samostalnoga oblikovanja kratkoga teksta učenici mogu pisati nekoliko rečenica velikim i malim slovima školskoga formalnog pisma.
Budući da u prvome razredu učenik tek uči pisati velika i mala slova školskoga formalnog pisma, obrada pravopisnih pravila o velikome početnom slovu najčešće se temelji na čestim učiteljevim usmenim pojašnjenjima i isticanjima (jer učenik još ne zna pročitati pravilo, niti ga primijeniti dok ne nauči čitati i pisati slova pojedinoga imena).
S obzirom na preporuku da učenik piše velikim slovima školskoga formalnog pisma, u metodičkim materijalima savjetujemo da učitelj tijekom obrade slova piše i istakne veliko početno slovo (bojom, zaokruživanjem, podcrtavanjem i sl.) te, ako je siguran da učenik prepoznaje i razlikuje veliko i malo slovo, i njega upućuje na isto.
Nakon obrade svih slova u Škrinjici slova i riječi 1 u nastavnoj jedinici Veliko početno slovo sintetizira se i objašnjava pravilo o pisanju imena, prezimena i imena naselja, a primjena pravila očituje se u različitim tipovima zadataka. Na učitelju je da procijeni koliko će i kada učenik pisati malim slovima školskoga formalnog pisma primjenjujući pritom pravopisna pravila o velikome početnom slovu.
2.RAZRED
Učenik piše školskim rukopisnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.
Nakon uvodnoga upoznavanja s pravopisnim pravilima u prvome razredu (u pisanju velikoga početnog slova na početku rečenice, imenima i prezimenima ljudi i imenima naselja ili mjesta u užem okružju) u razradi ishoda OŠ HJ A.2.4. navodi se da učenik piše veliko početno slovo u imenima životinja, blagdana i praznika, ulica, trgova i naseljenih mjesta u bližem okružju.
Osim udžbeničkim jedinicama, nizom zadataka u radnoj bilježnici i nastavnim listićima Škrinjice slova i riječi 2, pisanje velikoga početnog slova učenik može vježbati i pomoću interaktivnoga postera kojim se, uz pravopisna pravila, vježba pisanje obavijesti, funkcionalnoga komunikacijskog teksta.
3.RAZRED
Učenik piše vođenim pisanjem jednostavne tekstove u skladu s temom.
U drugome je razredu ishodom OŠ HJ A.2.4. predviđeno da učenik uči pisanje velikoga početnog slova u imenima životinja, blagdana i praznika, ulica, trgova i naseljenih mjesta u bližem okružju. Vertikalna nadogradnja u trećemu razredu ostvaruje se ishodom OŠ HJ A.3.4. u kojemu je navedeno da učenik piše veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora, ustanova u užem okružju te imenima knjiga i novina.
U Škrinjici slova i riječi 3 sve navedeno realizirano je udžbeničkim jedinicama, a sadržaj se ponavlja i uvježbava mnogim zadatcima u samome udžbeniku, radnoj bilježnici i nastavnim listićima.
Dodatne zanimljive poticaje za uvježbavanje tih sadržaja učenik može ostvariti ispunjavajući interaktivne postere o velikome početnom slovu.
4. RAZRED
Učenik piše tekstove prema jednostavnoj strukturi.
Ukupnost pravila i znanja o velikome početnom slovu u razrednoj nastavi zaključuje se u četvrtome razredu ishodom OŠ HJ A.4.4. U njemu je navedeno da učenik piše veliko početno slovo u imenima naroda, stanovnika, država, geografskih cjelina, knjiga, filmova, novina te u posvojnim pridjevima izvedenim od vlastitih imena (-ov, -ev, -in). Tako se vertikalnom nadogradnjom upotpunjuju ishodi prethodnih razreda pa bi učenik, osvrćući se i na njih, trebao primjenjivati pravila u pisanju velikoga početnog slova:
- na početku rečenice
- u imenima i prezimenima ljudi
- u imenima životinja
- u imenima ulica i trgova
- u imenima mjesta (sela i gradova)
- u imenima geografskih cjelina
- u imenima država
- u imenima naroda
- u imenima blagdana i praznika
- u imenima ustanova
- u imenima voda i gora
- u imenima knjiga, novina i filmova
- u pisanju posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena (-ov, -ev, -in).
Pojmu geografska cjelina Kurikulum ne pojašnjava značenje pa se u Škrinjici slova i riječi 4 geografske cjeline odnose na termine prisutne u ishodima ostalih predmeta razredne nastave, prvenstveno Prirode i društva – uče se tako pravila o pisanju imena županija i zavičajnih područja.
Vaš autorski tim
TAGOVI
