Svoje iskustvo rada u cjelodnevnoj školi – od prvih koraka, sastavljanja rasporeda, organizacije nastave – ali i o rezultatima ankete u kojoj su nakon sedam mjeseci provedbe ispitivali mišljenja učenika, učitelja, stručnih suradnika i roditelja Monika Zrakić i Marija Matković izlagale su na Međunarodnoj konferenciji za učitelje razredne nastave, obrazovne stručnjake i znanstvenike u primarnome obrazovanju krajem travnja 2024. godine u organizaciji Hrvatske zajednice osnovnih škola gdje su ostale zapažene zbog kvalitetne prezentacije kojom su na jednostavan način objasnile korake u implementaciji programa, otvoreno govorile o dobrim i lošim stranama cjelodnevne škole te nesebično podijelile svoje iskustvo i zanimljive primjere aktivnosti koje provode u školi. 

Temeljni cilj eksperimenta

Temeljni cilj eksperimentalne provedbe programa jest provjera vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole koja programski sadrži četiri odgojno-obrazovna programa: program nacionalnog kurikuluma osnovne škole, koji se provodi u redovitoj (obveznoj i izbornoj) nastavi (A1), program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2), program izvannastavnih aktivnosti (B1) i program izvanškolskih aktivnosti (B2). Cilj je da se u svim navedenim programima cjelodnevne škole ostvaruju njezine zadaće.

Nastava u jednoj smjeni

OŠ „Matija Gubec” nalazi se u Piškorevcima, prigradskom naselju grada Đakova. U školskoj godini 2023./2024. školu – matičnu u Piškorevcima i područnu u Novim Perkovcima – pohađa 125 učenika. Nastava se održava u devet razrednih odjela, od kojih je osam u matičnoj, a jedan u područnoj školi. Nastavu održava sedamnaest učitelja predmetne nastave i pet učitelja razredne nastave. Uz njih u odgojno-obrazovnom radu djeluju stručne suradnice: pedagoginja, knjižničarka i psihologinja. Nastava se od školske godine 2017./2018. održava u jednoj smjeni.

• Prema nekim parametrima vaša je škola idealan „kandidat” za eksperimentalnu školu. Kako je došlo do odluke da se prijavite za eksperiment? 

– Motiv ulaska u cjelodnevnu školu može se pronaći u viziji naše škole: biti škola koja cijeni znanje, njeguje različitosti i omogućuje cjelovit razvoj malih i velikih ljudi; škola čija će vrata biti otvorena za nove izazove; škola čiji će učenici i zaposlenici sretni i zadovoljni iz nje izaći i s osmijehom se vratiti. Iz navedenoga je vidljivo da smo otvoreni za promjene te da se trudimo povećati kvalitetu nastave i cjelokupnog školskog života. O ulasku u eksperimentalni program dulje smo vrijeme razgovarali tijekom prošle školske godine, a na kraju su svi učitelji izrazili svoje stajalište o tome. S obzirom na to da je većina učitelja bila suglasna, škola je poslala dokumentaciju za prijavu. 

• Koje su bile faze implementacije cjelodnevne škole? Kako je tekao taj proces?

– Implementacija cjelodnevne škole obuhvaćala je sedam etapa. Prva je bila imenovanje školskog tima koji će intenzivno i sveobuhvatno raditi na uvođenju promjena, druga faza uključivala je planiranje, organizaciju i provedbu potreba i infrastrukturnih poboljšanja. Nakon analize trenutnog stanja škole izrađen je školski plan za infrastrukturno poboljšanje. Treća etapa bila je ponuda B1 i B2 aktivnosti. U organizaciji B1 i B2 aktivnosti anketirani su učitelji, roditelji i učenici. Neke od izvannastavnih aktivnosti samo su nastavak dosadašnje dugogodišnje provedbe, a neke su prvi put ponuđene. Četvrta etapa bilo je jačanje kompetencija učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja za provedbu projekta na stručnim usavršavanjima, edukacijama te informiranjem, a peta je značila organizaciju novog rasporeda školskog dana zbog promjene satnice nekih predmeta.

Svaka škola donosi okvirni raspored i podjelu ukupnog dnevnog školskog vremena u kojem su raspoređeni kraći i dulji odmori.

Šesta faza bila je provedba, praćenje i vrednovanje rada, a sedma umrežavanje, stručna podrška i partnerstva s ostalim CDŠ školama. Tu se ubrajaju aktivnosti vezane uz informiranje i vidljivost, upravljanje projektom i administraciju koje se kontinuirano primjenjuju tijekom svih godina provedbe. Povezujemo se s partnerskim školama, dijelimo iskustva i međusobnu stručnu podršku. 

• Kako ste organizirali, a kako provodili aktivnosti iz B1 područja? 

– Aktivnosti smo rasporedili u šest područja ostvarenja: prirodoslovno-matematičko, športsko-zdravstveno-rekreacijsko, glazbeno-umjetničko, društveno-humanističko, učeničko zadrugarstvo i tehničko stvaralaštvo. Navedena područja B1 aktivnosti omogućuju jačanje odgojno-obrazovnog djelovanja škole, nude sadržaj za kvalitetno provođenje slobodnog vremena učenika. 

Izvannastavne aktivnosti omogućuju učenicima priliku za uspjeh u raznim područjima, što utječe na razvoj samopouzdanja među učenika lošijeg školskog uspjeha. 

• Što je u implementaciji programa bio najveći problem?

– Najveći izazovi odnosili su se na organizaciju novog rasporeda školskog dana. Pri sastavljanju rasporeda sati susreli smo se s nekoliko izazova: kako sve sate ravnomjerno rasporediti tijekom tjedna, kako rasporediti sate A2 programa, kako rasporediti B1 i B2 aktivnosti. Odabrali smo model prema kojem se A1 program izvodi prije A2 programa, zatim slijede B1 i B2 aktivnosti.

Kao posljedica promjena u rasporedu školskog dana nastali su projekti kojima smo ponudili kvalitetan sadržaj za učenike tijekom rekreacijskih pauza. 

• Znači li to da su problemi izrodili neke dobre stvari? Što smatrate najboljom stranom implementacije programa?

– U organizaciji rasporeda školskog dana nastala je rekreacijska pauza koju učenici provode vani svaki suhi dan, bez obzira na to je li vrijeme toplo ili hladno.

Učenici imaju potrebu za boravkom na svježem zraku i za tjelesnom aktivnošću kako bi se osvježili i bili spremni za nastavak školskog rada.

– Tu smo razmišljali o tome što s kišnim danima pa je nastala ideja na temelju zanimanja i potreba učenika, ali i iz osobnih afiniteta voditeljica za projektom „Ples NO stres”. Prvotna ideja bila je ponuditi plesne aktivnosti za vrijeme rekreacijske pauze i plesom obilježiti neke važne datume. No velika zainteresiranost učenika rezultirala je raznim radionicama tijekom provedbe i gostovanjima. Posebno bismo istaknule plesne radionice povodom Dana očeva i Majčina dana. Organizirali smo plesne radionice za tate i njihove „princeze” te za majke i sinove. 

Oduševljeni smo pozitivnim povratnim informacijama, roditelji i djeca proveli su kvalitetno slobodno vrijeme u školskom okruženju i stvorili trajne uspomene. Odlučili smo navedene aktivnosti provoditi i dalje. 

Posebno smo ponosni na pjesmu škole, koja je ujedno i himna škole, a nastala je u sklopu navedenog projekta. Istaknuli bismo i školski projekt „STEM-ovci na djelu za školu cijelu”. U projektu su sudjelovali svi članovi B1 aktivnosti „Mladi STEM-ovci” koji su za vrijeme uskrsnih praznika zajedno s voditeljicom B1 aktivnosti oslikali šareni poligon u školskom dvorištu kojem je cilj također kvalitetnije provođenje rekreacijske pauze, ali i drugih odmora kada su učenici u školskom dvorištu.

Uvođenjem cjelodnevne škole na osnovi interesa učenika ove smo školske godine ponudili nove izvannastavne aktivnosti. 

Učenici su pokazali veliko zanimanje za sportske aktivnosti, što je uobičajeno za našu školu. No ove godine pokazali su interes i za sudjelovanje u STEM aktivnostima, Lego klubu i izvannastavnim aktivnostima koje se odnose na upotrebu suvremenih tehnologija.

• Što su pokazali rezultati ankete među učenicima, učiteljima, stručnim suradnicima i roditeljima?

Radi utvrđivanja zadovoljstva svih dionika u provedbi eksperimentalnog programa ispitali smo mišljenje roditelja, učenika, učitelja i stručnih suradnika. Po iskazanim stavovima učenika, roditelja i učitelja može se zaključiti da je cjelodnevna škola dovela do smanjenja vremena učenja kod kuće za učenike, odnosno da učenici imaju više vremena za učenje u školi uz pomoć učitelja.

Svi ispitanici navode da je vrijeme za učenje u školi uz pomoć učitelja dobra strana cjelodnevne škole. Učenici, roditelji i učitelji iskazuju zadovoljstvo osiguravanjem besplatnih kvalitetnih obroka za učenike, udžbenika i radnih materijala, modernizacijom nastave, raznim projektnim aktivnostima, putovanjima te infrastrukturnim poboljšanjima i opremom za školski rad i učenje. 

Ispitani dionici provedbe ističu programsko područje A2 – program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja kao prostor u kojem su potrebna poboljšanja u provedbi kako bi se smanjile poteškoće usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnih kurikuluma kod učenika. Neki od ispitanika navode da su učenici umorni nakon duljeg boravka u školi, a roditelji izražavaju mišljenje da program cjelodnevne škole smanjuje svakodnevni stres među zaposlenim roditeljima jer su im djeca zbrinuta i na sigurnom dok su oni na radnome mjestu. 

Sve u svemu, možemo zaključiti da je potrebno kritičko sagledavanje Eksperimentalnog programa cjelodnevne škole kako bi se postiglo na činjenicama temeljeno poboljšanje. Na taj način ostvarit će se osnovni ciljevi i zadaće suvremene cjelodnevne škole.

• Jedna je školska godina iza vas – što očekujete u sljedećoj?

– U novoj školskoj godini ulazimo u prostor koji će u potpunosti biti opremljen školskim ormarićima, udobnim ergonomskim namještajem za učenike, novom didaktičkom opremom koju smo nabavljali tijekom ove godine. Ulazimo iskusniji – tijekom protekle školske godine vidjeli smo kako eksperimentalni program funkcionira u praksi, povezali smo se s drugim CDŠ školama i mnogo smo se stručno usavršavali. S tim znanjem i iskustvom cijeli školski tim trudit će se ponuditi sadržaje i aktivnosti temeljene na potrebama i interesima učenika.

Prikaz rada škole pogledajte na poveznici.