Razmišljanje o temi održivog razvoja i načinima uzgoja biljaka uz pomoć novih tehnologija, o njihovu rastu i razvoju neovisno o klimatskim promjenama i na područjima bez zdravog tla, na balkonu ili u stanu, rezultiralo je idejom, a potom i realizacijom, izrade vertikalnog hidroponskog vrta.

Budući da hidroponski vrt koristi vodu umjesto zemlje, biljke mogu rasti u zatvorenom prostoru tijekom cijele godine, na manje prostora od tradicionalnih vrtova temeljenih na tlu.

Svi dijelovi „tornja” isprintani su na 3D printeru, slažu se dio po dio kao origami. Voda obogaćena hranjivim tvarima nalazi se u donjoj kanti, a opskrba biljaka vodom osigurana je uz pomoć pumpe za akvarij čija cijev putuje kroz sve dijelove „tornja”. Putujući prema gore, voda se raspršuje po biljkama i na kraju se poput kiše slijeva na biljke osiguravajući im optimalne uvjete za rast. Cijeli projekt nazvali su STEMIramidini visoki vrtovi, a unutar izvannastavne aktivnosti Makerspace razvijaju ga učenici OŠ Turanj pod mentorstvom i uz vođenje knjižničara Filipa Ramića.

Toranj za hidroponski vrt

Obično-neobična knjižnica

Za početak planiraju posaditi metvicu i vidjeti kako će sve funkcionirati, a potom će iskušavati uzgoj različitih kultura.

STEMIramidini visoki vrtovi nastali su u jednoj uistinu neobičnoj školskoj knjižnici gdje svoj običan, tih i mnogima neprimjetan posao radi školski knjižničar.

– Kada sam bio učenik, uopće mi nisu išli STEM predmeti. Zbog toga su me svi nekako usmjeravali prema onome što mi je tada išlo i tako sam izabrao svoje trenutno zvanje. Zanimanje za tehnologiju, računarstvo i 3D printanje kod mene se pojavilo kasnije i spontano sam ga počeo nuditi učenicima u vidu različitih aktivnosti u knjižnici.

3D printer u školskoj knjižnici dostupan učenicima za različite aktivnosti

Ocjene su nevažne

Malo-pomalo okupljala se grupa učenika, počeli smo se prijavljivati na različite projekte, nabavljali smo opremu i tako je sve krenulo.

Nije sve išlo glatko, ali smatram da će netko uvijek tražiti izgovor, a netko će uvijek tražiti način da nešto izvede ili postigne. U izvannastavnoj aktivnosti Makerspace imam ideju i viziju ponuditi učenicima u knjižnici vještine i koncepte koje vjerojatno neće dobiti u sklopu redovite nastave.

Pritom je meni potpuno nevažno kakve ocjene imaju ti učenici u redovitoj školi, ali i što njihovi nastavnici kažu o njima.

Pokazalo se da i učenici s možda slabijim ocjenama imaju jednako kvalitetne rezultate u ovim aktivnostima, motivirani su i trude se.

Ne mislim da će svatko tko dolazi na ove aktivnosti u knjižnicu završiti u tehnološkom sektoru, ali mislim kako je vrlo važno da svi učenici koji pokažu zanimanje dobiju svoju priliku i steknu iskustvo pa ako ništa drugo, makar zaključe da to nije nešto čime bi se u budućnosti htjeli baviti. I na kraju, posebno me veseli što se nekako mijenja paradigma i u ove aktivnosti uključuje se sve više djevojčica. – ispričao nam je Filip Ramić s kojim smo razgovarali u knjižnici OŠ Turanj.

Proizvodi nastali zajedničkim radom učenika

Nove generacije učenika

Nove stvari koje učenici smišljaju imaju i nov naziv – „making”.

– Pojam „making” označava svaki kreativan proces na kraju kojeg nastane proizvod, a on može biti bilo što: aplikacija za kontroliranje senzora, snimanje i obrada videa, objekt iz 3D pisača, vlastoručno izrađen robot... „Making” zapravo nije ništa novo, ali novo je to da učenici zajedno rade na svojim projektima. To mjesto susreta nazivamo Makerspace. – objasnio je Filip Ramić.

Iako se na prvi pogled možda ne čini tako, za njega je prirodno da upravo knjižnice nude Makerspace jer su one oduvijek mjesta na kojima je omogućen ravnopravan pristup informacijama i znanju, a ujedno i mjesta koja potiču širenje znanja i cjeloživotno učenje.

– Usporedimo li ciljeve školskih knjižnica s osnovnim idejama „makinga”, nailazimo na mnogo podudarnosti.

Učenici novih generacija u školskoj knjižnici vide više od pukog mjesta za posudbu knjiga. Oni vide mjesto na kojem ne moraju ispunjavati ničija očekivanja, ali i sigurno okruženje u školi gdje nema ocjenjivanja ni uvjeta za sudjelovanje.

Zahvaljujući toj društvenoj promjeni, školske knjižnice imaju mogućnost obogatiti svoju ponudu na načine koji nadilaze posudbu.

Cjeloživotno učenje u knjižnici

Kreativno opremljen Makerspace poboljšava kvalitetu škole i pruža više živosti u prostorima knjižnice. Dodatno se dopire do novih korisnika koji prije nisu posjećivali knjižnicu ili su to rijetko činili.

Oprema za cjeloživotno učenje u knjižnici

Proširuje se podrška učenicima koja više nije ograničena samo na humanističke nastavne predmete, već do izražaja dolaze i predmeti iz STEM područja.

Tako školska knjižnica može sveobuhvatnije ispuniti svoj obrazovni zadatak i poticati cjeloživotno učenje.

Provodeći izvannastavnu aktivnost u školskoj knjižnici, knjižničar Filip Ramić trenutno radi sa skupinom od osam učenika, sastaju se dva do tri puta tjedno u večernjim satima. O svom načinu rada, idejama, postignućima, 3D printanju, primjeni robota u nastavi… ovaj knjižničar poučava druge dionike odgojno-obrazovnog sustava na Županijskim stručnim vijećima i drugim edukacijama jer mu je želja širiti i razmjenjivati znanje. O njegovu radu ravnateljica škole Snježana Žunac, dipl. socijalna pedagoginja, ima samo riječi hvale. Kaže da poštuje njegov rad i postignuća s učenicima te ima povjerenja da će iz knjižnice uvijek izaći nešto dobro. A kako stvari sa STEMIramidinim vrtovima sada stoje – i dobro i ukusno.