Članovi

Kako je navedeno u Pravilniku, tim za darovite čine ravnatelj, psiholog i pedagog (po potrebi i drugi stručni suradnici), potom učitelji i predmetni nastavnici te prema zahtjevu situacije i određeni vanjski suradnici. S obzirom na uloge i funkciju, tim bi trebao imati relativno jasnu strukturu i ciljeve kako bi njegov rad i djelovanje rezultirali kvalitetnim obrazovnim programima. Rad s darovitim učenicima privlačan je i mnogi članovi školskih kolektiva nesumnjivo će imati veliku želju uključiti se. No iskustva pokazuju da je jednako tako značajan broj učitelja i nastavnika koji odustaju od angažmana u programima za darovite učenike te napuštaju tim.

Dugoročno rad u ovom području zahtijeva poseban angažman, bilo da je riječ o planiranju, osmišljavanju naprednih programa, provedbi procesa identifikacije i dr., što često podrazumijeva dodatne sate izvan satnice.

Uzimajući to u obzir, preporučljivo je da se u rad školskog tima za darovite uključe učitelji i nastavnici koji rad u posebnim segmentima obrazovanja (obrazovanje darovitih, ali isto tako i rad s učenicima s teškoćama u razvoju) vide kao dio svog profesionalnog razvoja i aspektom svog profesionalnog identiteta. To će u budućnosti biti izvor motivacije i osnova za razvoj stručnosti u području darovitosti. 

U tim za darovite treba uključiti učitelje koji u tome vide dio svog razvoja

Identifikacija darovitosti

Prema Pravilniku, tim je zadužen za planiranje, organiziranje, koordinaciju i provedbu procesa identifikacije darovitih učenika. Identifikacija je jedna od ključnih faza obrazovanja darovitih učenika i za nju je potrebna temeljita priprema. Prije samog planiranja potrebno je odrediti ciljeve identifikacije, odnosno u koje će se tipove i vrste naprednih programa usmjeravati identificirane učenike. Drugim riječima, prije procesa identifikacije trebale bi škole, odnosno školski timovi odrediti temeljnu ideju – misiju i viziju – školskih naprednih programa, na temelju kojih će se izraditi i osmisliti napredni programi, što će u konačnici odrediti i pristupe u identifikaciji darovitih učenika.

Identifikacija darovitosti u užem smislu podrazumijeva psihometrijsku procjenu učeničkih sposobnosti i u pravilu nam daje informacije o potencijalnoj darovitosti. U širem smislu identifikacija darovitosti uključuje i procjenu domena razvoja talenta, što podrazumijeva i procjenu koju provode učitelji ili nastavnici.

Cjelovit proces identifikacije uključuje oba aspekta: uočavanje (učitelji i nastavnici procjenjuju indikatore potencijalne darovitosti kao što su posvećenost i motivacija, kvaliteta uradaka i izvedbe, ocjene, stavovi i navike i sl.) i utvrđivanje (školski psiholog objektivno procjenjuje učenikove sposobnosti i druge osobine standardiziranim testovima). Dakle, tim bi trebao odrediti na koji će se način i kada provoditi identifikacija: primjerice, pomoću kojih će protokola, tablica ili obrazaca učitelji i nastavnici pratiti napredak učenika (uočavanje i nominacije); na koje će pokazatelje darovitosti trebati obratiti pažnju (motivacija i interesi, ocjene, stavovi i navike, izvannastavne aktivnosti, natjecanja, portfolio); kada će se provesti testiranje sposobnosti; koji će se kriteriji primjenjivati kao relevantni za selekciju učenika; hoće li se osim nominacija učitelja i rezultata psihološke procjene sposobnosti vršiti i dodatne procjene (procjena vršnjaka ili roditelja); kada će se i koliko često tim sastajati i sistematizirati prikupljene informacije; kada će i tko obaviti intervju s učenicima i njihovim roditeljima i sl.

Tim bi trebao odrediti na koji će se način i kada provoditi identifikacija

Kako bi proces identifikacije bio sustavniji i pouzdaniji, preporučljivo je da škole (školski timovi) osmisle vlastite alate i instrumente kao pomoć u identifikaciji. Najčešće je riječ o identifikacijskim listama provjere i upitnicima koji sadrže osobine, ponašanja, stavove i druge karakteristike tipične za darovite učenike određene dobi i u određenom području učenja. 

Mišljenje i prijedlog primjerenog oblika školovanja

Na temelju prikupljenih informacija, prema Pravilniku, tim donosi prijedlog i mišljenje o tome koje bi obrazovne intervencije bile optimalne za daljnje napredovanje prepoznatih učenika. Ova uloga tima zahtijeva stručnost njegovih članova te poznavanje učenikovih individualnih potreba, kao i mogućih pristupa i intervencija u pružanju odgojno-obrazovne potpore. Primjerice, je li za učenika najbolje uključivanje u individualizirani rad, u rad u skupini ili u rad s mentorom; je li optimalno pohađanje fakultativnog predmeta, uključivanje u određenu nastavnu aktivnost, akceleracija i sl.

Jednako tako tim bi trebao identificirati i predložiti domene, odnosno područja u kojima će se određeni oblici odgojno-obrazovne potpore realizirati (jezično-komunikacijsko, matematičko, prirodoslovno, tehničko i informatičko, društveno-humanističko, umjetničko te tjelesno i zdravstveno).

Na temelju prijedloga tima ravnatelj škole donosi odluku o utvrđenoj darovitosti, što pokazuje važnost i značaj informacija kojima školski tim raspolaže i zaključaka koje donosi. 

Individualizirani kurikul

Prema Pravilniku, razlikovnost odgojno-obrazovnih sadržaja i pristupa u radu s darovitim učenicima formalno će se realizirati putem individualiziranog kurikula. Spomenuti se dokument donosi svake školske godine do kraja prvog polugodišta i izrađuje ga predmetni učitelj ili nastavnik u suradnji sa školskim timom za darovite. Što će se u tom dokumentu naći, ovisi o tome što je tim prethodno predložio kao oblik odgojno-obrazovne potpore i o tome kakav će pristup učitelj ili nastavnik prakticirati u radu. Primjerice, koje će teme u redovitoj nastavi biti obogaćene proširivanjem, a koje obogaćivanjem; hoće li se poticati dodatni sadržaji, kreativnost, kritičko mišljenje ili vještine rješavanja problema i dr. To podrazumijeva i raspolaganje kompetencijama u različitim načinima poučavanja darovitih učenika (npr. projektno učenje, problemsko učenje, obogaćivanje prema SEM modelu i sl.). 

Učitelj treba imati kompetencije za poučavanje darovitih učenika

Programi

Osmišljavanje, planiranje i provedba različitih oblika naprednih programa iduća je uloga školskog tima za darovite. I dugoročno i na razini svake školske godine tim ima zadaću stvoriti poticajno okruženje i prilike za stjecanje iskustava u programima, aktivnostima i događajima u školi i izvan nje. S obzirom na to da se u školi tijekom školske godine zbiva mnoštvo drugih – planiranih i neplaniranih – procesa, u ovom dijelu bit će potreban timski rad, podjela zadataka i koordinacija aktivnosti. Pravilnik predviđa imenovanje koordinatora ili voditelja tima i uz proces identifikacije doista će biti potrebno odrediti tko će se pobrinuti za primjerice osmišljavanje i prijavu projektnih prijedloga na natječaje za financiranje programa i projekata; tko će dogovarati suradnju s drugim školama i drugim ustanovama, kao i gostovanja uglednih stručnjaka u školi ili posjete učenika znanstvenim centrima ili umjetničkim događajima; tko će pripremati školska natjecanja, izložbe ili smotre na kojima će daroviti učenici moći pokazati svoje projekte, radove i izvedbe i sl. Dakako, ova uloga tima za darovite uključuje i praćenje i vrednovanje realiziranih programa. U sklopu koordiniranja programa namijenjenih darovitim učenicima tim ima i zadatak osigurati povezanost djelovanja svih sudionika u implementaciji razlikovnih kurikula, kao i drugih naprednih programa. 

Pravilnik uređuje postupke, uloge i odgovornosti u radu s darovitima

Izvještavanje i dokumentiranje

Očekuje se da tim tijekom godine prati napredak darovitih učenika i ostvarivanje očekivanih ishoda putem individualiziranih kurikula te da o relevantnim informacijama i svojim zaključcima izvještava učiteljsko ili nastavničko vijeće, kao i roditelje učenika. Osim toga, slično kao u postupku identifikacije, preporučljivo je pripremiti određene protokole ili obrasce kako bi se prikupile i usustavile ključne informacije o pojedinom učeniku. O svim relevantnim informacijama tim će voditi evidenciju i arhivirati dokumentaciju u e-Matici. Jednako tako potrebno je pripremiti podatke za evidenciju u e-Dnevniku te u internim školskim evidencijama. 

Savjetovanje i edukacija

Pravilnik predviđa i dvije posebno važne uloge školskog tima za darovite. Edukacijska uloga odnosi se na osiguravanje razvoja kompetencija čitavog kolektiva u okviru stručnog savjetodavnog rada. Članovi školskog tima trebali bi raspolagati stručnim znanjima iz područja razvoja, kao i odgoja i obrazovanja darovite djece i mladih te sukladno tomu osigurati dostupnost suvremenih spoznaja i primjera dobre prakse među svojim kolegama. Istraživanje suvremene literature, sudjelovanje na stručnim skupovima i konferencijama iz područja darovitosti te komunikacija i suradnja s drugim stručnjacima za obrazovanje darovitih učenika time bi postali sastavni dio profesionalnog razvoja članova tima. 

Edukacijska uloga znači pomagati učiteljima da razvijaju svoje vještine

Savjetodavna uloga, osim stručnog savjetovanja u kolektivu, odnosi se i na stručno savjetovanje učenika i njihovih roditelja. Informiranje roditelja od prvog trenutka u kojem se najavljuje postupak identifikacije do donošenja odluke o utvrđenoj darovitosti i određivanja individualiziranog kurikula stalni je zadatak školskog tima. U savjetodavnom radu s učenicima posebno se ističe profesionalno savjetovanje pri odabiru srednje škole ili fakulteta i karijere. No s obzirom na nerijetko vrlo specifičan socioemocionalni razvoj darovitih učenika, psihološko savjetovanje i podrška mogu igrati važnu ulogu i učenicima i roditeljima.

Ukratko smo se osvrnuli na glavne uloge i zadatke školskog tima za darovite. U posljednjih nekoliko mjeseci brojne su škole započele s prvim koracima u osnivanju školskih timova i u ocrtavanju okvira sustavnijeg rada s darovitim učenicima. Ovdje treba naglasiti da je uhodavanje tima i svih njegovih funkcija proces koji se neće završiti tijekom jedne školske godine.

Uvođenje postupka identifikacije, stvaranje uvjeta potrebnih za taj postupak, donošenje standardnih pokazatelja potencijalne darovitosti i senzibiliziranje ostatka kolektiva za potrebe darovitih zasigurno će zahtijevati dulje vrijeme.

Iskustva iz odgojno-obrazovne prakse upućuju na postupnost u uhodavanju rada s darovitima. Nerijetko škole započnu s identifikacijom darovitih, ali nedostaju jasne smjernice i predviđeni budući koraci. Prije identifikacije bilo bi potrebno na razini kolektiva donijeti opće ciljeve rada s darovitima, potom osnovati tim kao stručno tijelo. Slijedi važan korak edukacije o prirodi darovitosti te o pristupima i strategijama (oblicima odgojno-obrazovne potpore) u radu s darovitima. Idući korak podrazumijeva okvirno određivanje naprednih programa i tek potom identifikaciju potencijalno darovitih učenika. Nakon toga dolazi preciznije definiranje naprednih programa ovisno o potrebama identificiranih učenika.

Rad s darovitima je važan jer im pomaže razviti njihove potencijale

Važno je podsjetiti da je rad s darovitim učenicima, bez obzira na to što je njihov broj razmjerno malen, često zahtjevan i preporučljivo je započeti s manjim brojem naprednih programa. Kako će tim i kolektiv prolaziti početnu prilagodbu, tako će se iskristalizirati obrazovne prakse optimalne za specifičnu školu i moći će se stvarati veća raznolikost programa. Neke bi programe trebalo graditi kao standardne napredne programe koji će se kontinuirano provoditi svake školske godine (npr. kurikuli dodatne nastave, natjecanja ili određeni projekti koji se provode svake godine), no neki će se programi razlikovati od godine do godine (npr. individualizirani kurikuli u redovitoj nastavi ili prigodni projekti i aktivnosti). Smisao i cilj naših nastojanja jest stvaranje okruženja bogatih izazovima, izvorima specifičnog znanja i prilika za stjecanje iskustava.