Sedma Državna smotra i Masterclass u usmenom pripovijedanju za djecu i mlade „Logos 2025.” u organizaciji Hrvatskog društva za pripovijedanje „Logos” održavala se u isto vrijeme i po istim pravilima u različitim gradovima Hrvatske, a sudionici su nakon nastupa dobivali izravnu podršku i konstruktivne savjete profesionalnih pripovjedača/pripovjedačica. 

Cilj je Smotre njegovati tradicijsku baštinu, kulturu govorenja i slušanja, poticati čitanje, usmeno jezično izražavanje te promicati ljepotu pripovijedanja.

Odlukom prosudbenog povjerenstva najbolji kandidati i njihovi mentori dobili su priliku za sudjelovanje u edukaciji i usavršavanju pripovjedačkih vještina Masterclass u Varaždinu.

Prosudbeno povjerenstvo bira najbolje kandidate i njihove mentore

Samoborski pripovjedači

A kao mnoge velike i važne stvari, i ova je počela jednog običnog dana u jednom isto takvom razredu na satu Hrvatskog jezika.

– Priča „Branko putuje u prošlost” Juri je još na satu Hrvatskog jezika bila bliska. Zato nije bilo teško odabrati baš taj tekst za pripovjedački nastup na Smotri jer se Jura saživio s temom putovanja u prošlost. Prije samog nastupa trema je bila velika, ali slušajući pripovijedanja ostale djece i komentare prosudbenog povjerenstva o njihovu pripovijedanju, Jura je unio niz novih elemenata u svoje pripovijedanje. Kada je došao red na njega – trema je nestala, a Jurino pripovijedanje bilo je bolje od svih prethodnih uvježbavanja. – ispričala je učiteljica Gabriela i time potvrdila ono što učitelji često kažu: „Iznenađeni smo koliko djeca zapravo slušaju (i kad nam se čini da ne slušaju) što odrasli govore.”

Jura Paripović, učenik 3.a razreda OŠ Bogumila Tonija

Moć pripovijedanja

Za Juru kaže da je dječak koji puno čita, ima bogat rječnik i odličan je u govornom izražavanju.

U današnje vrijeme kad većini djece prepričavanje vlastitog događaja, a posebno književnih tekstova, predstavlja pravi izazov, važne su aktivnosti poput Smotre jer pomažu i potiču djecu da nauče koliko je ogromno bogatstvo našeg jezika i da pronađu u sebi moć pripovijedanja.

– Smotra je još jednom pokazala važnost i ljepotu pripovijedanja, a mnogobrojna publika uživala je u čaroliji koju su stvorili mladi pripovjedači i pripovjedačice. – rekla je knjižničarka Blaženka Mavrić Vadlja koja je organizirala i koordinirala održavanje Smotre na Odjelu za djecu i mlade Gradske knjižnice Samobor u Samoboru.

Jura puno čita, ima bogat rječnik i odličan je u govornom izražavanju

Osim Jure za ambasadore pripovijedanja u Samoboru odabrani su: Mia Trstenjak (1. razred OŠ Samobor, mentorica Vesna Marjanović), Vanja Jakovlić (1. razred OŠ M. Šiloboda, mentorica Mirna Hržić), Matej Oršić (5. razred OŠ Sveta Nedelja, mentorice Diana Blažić i Darija Lažeta), Mia Zeljković (6. razred OŠ Bogumila Tonija, mentorica Blaženka Mavrić Vadlja), Dora Sučić i Noa Kolar (3. razred OŠ M. Šiloboda, mentorica Maja Bišćan). Odlučilo je to prosudbeno povjerenstvo koje su činili Maja Trupčević, Ana Koščak, Ksenija Štibohar, Ivana Šalinović i Mirta Jakobović na temelju nastupa i izvedbi dvadeset prijavljenih pripovjedača s područja Samobora i Svete Nedelje. 

Ambasadori pripovijedanja u Samoboru

U beskraju vode

Motivirajuća, ali neobvezujuća tema ovogodišnje smotre bila je „U beskraju vode”. Slobodni je to prijevod teme Svjetskog dana pripovijedanja 2025. godine „Deep water” (engl.). Budući da tema nije bila obvezujuća, na repertoaru se našlo mnogo zanimljivih priča i bajki: „Mala vila”, „Ja sam Akiko“, „Čarapojedac”, „Gospodin Iz i gospođica Po”, „Branko putuje u prošlost”, „Pet tragača”, „Kako je more postalo slano” i mnoge druge.

Državna smotra promiče ljepotu pripovijedanja kako bi pokušala oduševiti djecu i mlade jer se u svemu o čemu govorimo ili kada želimo koga u što uvjeriti služimo elementima pripovijedanja, i to svakodnevno.

„Pripovijedanje jest zaseban medij, umjetnički proces koji djeluje uz pomoć nečega što bismo mogli nazvati tehnologijom ljudskog središnjeg računala – što uključuje sjećanje, maštu, emocije, intelekt, jezik, gestu, kretanje, izraz (lica ili tijela), i što je najvažnije, stvaranje odnosa u sadašnjem trenutku – odnosa osobe prema drugoj osobi ili prema grupi.” (Sobol – Gentile – Sunwolf 2008: 22)

Igralački i pripovjedački elementi sastavni su dio uspješnog rada s djecom i mladima te pripovijedanje može biti moćan alat u odgoju i obrazovanju.

Kako bismo potaknuli i druge učitelje na njegovanje tehnike i moći pripovijedanja, ugradili smo izvedbu učenika Jure Paripovića u naš A-udžbenik, a možete je poslušati i na poveznici ovdje.

Izvedba učenika Jure Paripovića ugrađena je kao poveznica u A-udžbenik