Ispit iz Hrvatskoga jezika na državnoj maturi u školskoj godini 2023./2024. drugu je godinu zaredom bio koncipiran kao jedinstveni ispit, a sastojao se od triju ispitnih cjelina – 1) „Čitanje, književnost i hrvatski jezik”, 2) „Sažetak” i 3) „Školski esej”. Prve dvije ispitne cjeline ispitivale su se u prvome danu i vrednovale kao prvi dio ispita, dok se ispitna cjelina „Školski esej” pisala u drugome danu i vrednovala kao drugi dio ispita. Da bi pristupnici položili ispit državne mature iz Hrvatskoga jezika, morali su ostvariti minimalan prag prolaznosti u obama dijelovima ispita. 

Prosječna ocjena iz Hrvatskoga jezika koju su učenici na tako koncipiranu ispitu ostvarili bila je 2,8 – u narodu poznatija kao „mršava trojka”. 

Kada je riječ o Hrvatskome jeziku, ovogodišnji rezultati, koje je u srpnju 2024. predstavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje (NCVVO), mogli bi se svesti na jednu dobru i jednu lošu vijest. Ako prvo ide dobra, onda ona glasi: „Rezultati učenika na ispitu iz Hrvatskoga jezika bili su bolji nego prošlogodišnji”. Loša vijest bila bi: „Na ispitu iz materinskog jezika državnu maturu pao je svaki deseti pristupnik”. Nismo sigurni u koju bi kategoriju išla vijest da je najviše prigovora na rezultate ispita bilo upućeno upravo na rezultate mature iz Hrvatskoga jezika. 

O rezulatima prošlogodišnjega ispita državne mature govori se kao o alarmu koji upozorava. Komu zvono zvoni? 

– Rezultati prošlogodišnjega ispita državne mature iz Hrvatskoga jezika uistinu su zabrinjavajući i svojevrstan su „alarm” koji upozorava da u cijeloj toj priči oko Hrvatskoga, pa onda i mature iz Hrvatskoga, očito, nešto „ne štima”, a na svima je nama da se zapitamo što to konkretno nije u redu, u čemu je problem i što se može učiniti kako bi se on otklonio ili barem umanjio. Rekao bih da se dio razlogā takvu stanju krije u aktualnome gimnazijskom kurikulu te promjeni koncepta ispita državne mature. Nerado to govorim, no čini mi se da je aktualni kurikul rastočio cjelinu našega predmeta te da se i kolege nastavnici nisu u potpunosti srodili s njim. 

Kada kažem da nam je predmet rastočen, tu doista mislim i na njegov književni i jezični modul. Tako se, primjerice, iz pozicije kurikula povijesti književnosti više ne pristupa dijakronijski, tj. napušten je kronološki pristup u njezinu poučavanju, no u praksi se pokazuje da je učenicima to vrlo zbunjujuće i da se u takvu pristupu baš i ne snalaze. 

Kronološki pristup u poučavanju povijesti književnosti u kurikulu napušten je, no što je sa samim ispitom državne mature, kako on zrcali tu činjenicu?

– Dobro, a ujedno i nezgodno pitanje. Na maturi imate, primjerice, školski esej i esejski zadatak kojemu je polazište neko od obvezatnih književnih djela u rasponu od Sofoklove „Antigone” (antika) do Marinkovićeva „Kiklopa” (druga moderna), što istom implicira da bi učenik na kraju srednjoškolskoga obrazovanja, ipak, trebao imati dijakronijsku perspektivu kada je riječ o povijesti književnosti, poznavati književnopovijesno razdoblje i njegovu poetiku te smjestiti autora književnoga djela u odgovarajuće razdoblje. Konačno, to mu se u eseju i boduje. 

Tako nastaje svojevrstan hijat između samoga kurikula i državne mature, stoga se mnogi kolege dovijaju različitim načinima i metodama kako bi ga dokinuli ili barem smanjili.

Mogao bih ovdje ponešto reći i o jeziku, no mislim da ćemo onda uvelike premašiti okvire ovoga intervjua. 

Treba li onda mijenjati kurikul ili koncept ispita državne mature?

– U svakom slučaju, valjalo bi napraviti sustavnu evaluaciju samoga kurikula i koncepta ispita državne mature. O kurikulu sam nešto i rekao. 

Kada je riječ o ispitu državne mature iz Hrvatskoga jezika, treba se zapitati čemu je on uistinu usmjeren, što ovakvim konceptom ispita doista ispitujemo, što želimo da nam učenici znaju, s kojim i kakvim znanjima želimo da iziđu iz srednje škole, što im poručujemo činjenicom da se teorija i povijest književnosti, jedan tako opsežan dio sadržajā Hrvatskoga jezika, ispituje sa svega 12 pitanja, je li ovako postavljen koncept eseja dobar i što bi se i kako tu moglo promijeniti…

Koncept predmetnoga kurikula i državne mature, kao što sam i na početku rekao, svakako nisu jedini razlozi ovakvim rezultatima. Ima tu materijala za nekoliko okruglih stolova, rekao bih. :) 

Problem je jasan. Nazire li mu se rješenje?

– Tu smo gdje jesmo i u ovoj situaciji nastojimo djelovati najbolje što možemo, pa smo tako i mi u Alfinu Uredništvu za Hrvatski jezik pripremili novi priručnik za državnu maturu naslovljen „Školski esej i sažetak na državnoj maturi” kojim želimo pomoći i nastavnicima i učenicima da se što bolje i kvalitetnije pripreme za ispit državne mature iz Hrvatskoga jezika.

Komu je sve namijenjen priručnik „Školski esej i sažetak na državnoj maturi”?

– Ponajprije nastavnicima i njihovim učenicima. Loš uspjeh pristupnikā pisanju eseja na državnoj maturi potaknuo nas je da osmislimo priručnik koji bi bio pomoć njima i njihovim nastavnicima te ostalim predavačima koji se bave pripremama za ispit državne mature iz Hrvatskoga jezika. 

Priručnik sadržava sustavne, detaljne i sveobuhvatne informacije o strukturi školskoga eseja i sažetka na državnoj maturi te primjere mogućih zadataka i ponuđenih oglednih primjera eseja i sažetaka.

U njemu su razrađena sva obvezatna djela propisana kurikulom za Hrvatski jezik za gimnazije te je za svako obvezatno djelo predviđen ogledni esej s elementima vrednovanja. Uz sve to, za svako se obvezatno djelo nudi i tablica s mogućim polaznim pitanjima, prijedlozima polaznoga teksta / polaznih tekstova, odgovorima na polazna pitanja i primjerima argumenata. Na taj način pristupnik odnosno nastavnici/predavači mogu generirati i nekoliko dodatnih esejskih zadataka. Povrh toga, priručnik nudi i primjer radionice za uvježbavanje argumentacije u pisanju školskoga eseja. Priručnik nudi sve potrebne informacije i gotove obrasce koji mogu voditi pristupnike i njihove nastavnike u pripremi za državnu maturu.

Po čemu se Priručnik koji ste uredili razlikuje od sličnih proizvoda koji na tržištu postoje?

– Smatram da je ovo jedinstveni priručnik jer je najsustavniji, najpregledniji i najobuhvatniji kada je riječ o ispitu pisanja na državnoj maturi – obuhvaća, naime, sva dvadeset i dva književna djela propisana kurikulom Hrvatskoga jezika. 

Valja naglasiti i visoku razinu kompetencija samih autorica Sonje Delimar i Lidije Novosel te činjenicu da je kolegica Sonja Delimar bila i članicom Stručne radne skupine za pripremu ispita na državnoj maturi iz Hrvatskoga jezika do ove godine, tako da je priručnik nastao praktički iz prve ruke. 

Na sustavan, detaljan, sveobuhvatan i vrlo konkretan način razrađena su sva obvezatna djela propisana kurikulom za Hrvatski jezik te je za svako obvezatno djelo predviđen ogledni esej s elementima vrednovanja. 

Može li se učenik gimnazije ili četverogodišnje strukovne škole samostalno koristiti Priručnikom i pripremati po njemu za polaganje državne mature? 

– Može. U ovome priručniku učenik dobiva sve što mu je potrebno za pripremu školskoga eseja i sažetka na državnoj maturi, naravno, pod uvjetom da je pročitao književna djela koja se ispitom provjeravaju. 

U Priručniku će pronaći informacije o traženoj strukturi školskoga sažetka i eseja, objašnjenja o načinu njihova vrednovanja, osnovne podatke o svim obvezatnim djelima propisanim predmetnim kurikulom, moguća polazna pitanja, primjere odgovora na polazna pitanja i moguće argumente za sva obvezatna djela.

Nadalje, učenik može proučiti primjere gotovih esejskih zadataka za sva obvezatna djela te gotove, ogledne eseje s detaljnim tumačenjem elemenata tražene strukture. 

Također, moram napomenuti još jednu, s metodičkoga aspekta osobito vrijednu stranu ovoga priručnika. Osim oglednih eseja, koji su, razumije se, uzorni primjeri, u priručniku se donose i primjeri slabijih školskih eseja i sažetaka kako bi učenici vidjeli i takve primjere te osvijestili pogreške u pisanju koje rezultiraju gubitkom bodova. Usto, u priručniku se iznose i primjeri tipičnih jezičnih pogrešaka, ali ne s namjerom da se on pretvori u kakav jezikoslovni priručnik (primjerice jezični savjetnik), već se o tim pogreškama progovara funkcionalno, dakle vrlo usmjereno na pogreške koje se često javljaju u pisanju školskoga eseja i sažetka, s konkretnim primjerima i obrazloženjima.

Jasno je, naravno, da ovo izdanje ne zamjenjuje čitanje književnih djela. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svojega profesora, ili? 

– Apsolutno. Ništa ne treba zamijeniti čitanje djela. I riječ „priručnik” kazuje da je to priručna literatura s praktičnim uputama i savjetima, pa je tako i ovaj priručnik zamišljen kao repetitorij koji će pristupnicima služiti neposredno prije ispita državne mature.

Mrežno predstavljanje priručnika „Školski esej i sažetak na državnoj maturi” održat će se na Alfinoj virtualnoj platformi 30. listopada, u 19 sati u sklopu programa Alfa edukacije, a program edukacije i prijava dostupni su na: Školski esej i sažetak na državnoj maturi_predstavljanje.

Predstavljanje će se održati i na samome Interliberu, i to 15. studenog, u 13 sati, na galeriji paviljona 5.