Ako je dijete uključeno u neke slobodne aktivnosti u najranijem djetinjstvu, veća je vjerojatnost da će se njima baviti i u tinejdžerskoj dobi, što je dobra pretpostavka i za samopotvrđivanje mlade osobe, i to pozitivnim sadržajima.

Naime, prelaskom iz razredne nastave u predmetnu obrazovni zahtjevi škole postaju teži i složeniji te djeca često odustaju od dodatnih aktivnosti – što nije dobra odluka. Roditelji bi u takvim situacijama trebali motivirati i ohrabriti djecu da ne odustaju jer strukturirano slobodno vrijeme, u kojem se djeca bave dodatnim aktivnostima, smanjuje rizike u njihovu ponašanju.

Od slobodnih aktivnosti do boljih rezultata

Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima omogućuje djeci kreativno, aktivno i smisleno provođenje slobodnog vremena. Mladi koji se bave dodatnim aktivnostima postižu važne razvojne rezultate stjecanjem novih vještina i znanja, zabavljaju se, osjećaju prihvaćenost i suradnju. Ujedno uče socijalne vještine, razvijaju kompetencije, samopouzdanje i vjeru u sebe i svoje sposobnosti.

Provođenje vremena s vršnjacima rezultira dobrim osjećajima – razvijaju se prijateljstva, djeca uče dijeliti, pomagati i ostvaruju svoj potencijal.

Praksa pokazuje da djeca koja pohađaju izvanškolske i izvannastavne aktivnosti ostvaruju i dobre akademske rezultate.

Zato je važno i da škole osiguraju što više organiziranog slobodnog vremena i raznoliku ponudu izvannastavnih aktivnosti – jer to ne zahtijeva dodatne troškove roditelja i angažiranje oko vožnje i putovanja.

Mladi koji se bave dodatnim aktivnostima postižu važne razvojne rezultate

Uključivanjem u slobodne aktivnosti smanjuju se rizična ponašanja

U višim razredima osnovne škole u određenom postotku pojavljuju se značajnije poteškoće u ponašanju djece koje uključuju i nedisciplinirano ponašanje u obitelji i školi, gubljenje interesa za učenje, neposluh i loš odnos prema vršnjacima.

Ubrzo takva djeca počinju stihijski provoditi slobodno vrijeme – okupljanjima u parkovima, kupnjom alkohola i njegovom konzumacijom, što stvara rizik za fizičko i psihičko zdravlje mladih. S druge strane djeca koja su povučena i usamljena također mogu pokazati rizična ponašanja te potrebu za dokazivanjem konzumacijom alkohola.

Upravo je zato važno uključivanje u izvannastavne aktivnosti jer se tako smanjuje djelovanje rizičnih čimbenika – a mladi pritom ostvaruju svoj potencijal i osjećaju se priznato.

U praksi sam upoznala mnogo djece koja imaju uglavnom dobre ocjene, ali nisu uključena ni u kakve slobodne aktivnosti. Stihijski provode slobodno vrijeme, inzistiraju na svojim zahtjevima, svađaju se i agresivni su prema roditeljima, što dovodi do lošeg odnosa i nepovjerenja. Zato su dodatne aktivnosti i u ovakvim slučajevima iznimno važne jer omogućuju stjecanje socijalnih vještina i doprinose pozitivnim osjećajima djece.

Slobodne aktivnosti doprinose osjećaju priznanja

S druge strane, ako mladi ne postignu očekivane rezultate u akademskom i školskom uspjehu – a nisu uključeni u dodatne sadržaje – moguć je razvoj neprihvatljivih ponašanja. Kod jednog dijela mladih upravo rizični faktori kao što su neprivrženost školi, akademski neuspjeh te rani znakovi asocijalnog ponašanja (koji se očituju nepoštivanjem pravila i nedisciplinom) mogu uzrokovati pojavu emocionalnih teškoća. 

Kako bi prevladali osjećaje praznine i neuspjeha, neprihvaćanja, tjeskobe i strahove, mladi pribjegavaju konzumaciji alkohola, ali i drugim oblicima ovisnosti poput igranja videoigara te stihijskog provođenja slobodnog vremena. Uloga i odgovornost roditelja u strukturiranom provođenju slobodnog vremena stoga je značajna. 

Mladi koji strukturirano provode slobodno vrijeme u dodatnim aktivnostima bolje iskazuju i prepoznaju svoje i tuđe emocije, iskazuju vlastite stavove i mišljenja, znaju se zauzeti za sebe u socijalnom okruženju, spremniji su se suprotstaviti pritisku vršnjaka – što smanjuje rizična ponašanja, pa i rizik od konzumacije alkohola.

Mladi pribjegavaju konzumaciji alkohola kako bi prevladali osjećaje neuspjeha, neprihvaćanja...

Odustajanje od slobodnih aktivnosti

Uz teže gradivo, zbog kojeg dio mladih odustaje od slobodnih aktivnosti u višim razredima, dodatni su problem, posebno kad je riječ o sportu, visoka roditeljska očekivanja. Naime, tijekom tinejdžerskog razdoblja djeca imaju realniju sliku o sebi i vide što im ide dobro, u čemu su najbolji, a u čemu su drugi bolji od njih. Zato je važno da i roditelji u svojim zahtjevima budu realni, da ne vrše pritisak oko rezultata jer i amatersko bavljenje dodatnim aktivnostima može biti korisno, svrsishodno i može doprinijeti boljim rezultatima na drugim područjima poput škole. 

Pritom je jako važno da roditelj omogući djetetu i vlastiti odabir dodatnih aktivnosti. S obzirom na to da u predškolskom razdoblju roditelji uglavnom osmišljavaju sadržaje koji odgovaraju zanimanju i sposobnostima djeteta, u školskom razdoblju djeca imaju realniju sliku o sebi, svojim interesima i sposobnostima.

Amatersko bavljenje dodatnim aktivnostima može doprinijeti boljim rezultatima na drugim područjima