Ishodi: OŠ HJ A.4.3.

Hrvatski jezik i komunikacija

U Kurikulumu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik ishod koji se odnosi na gramatiku oblikovan je kao A.4.5 te podrazumijeva da učenik oblikuje tekst primjenjujući znanja o imenicama, glagolima i pridjevima uvažavajući gramatička i pravopisna pravila. To konkretno znači da učenik razumije gramatičku kategoriju pridjeva, odnosno da razlikuje opisne, posvojne i gradivne pridjeve prema pitanjima koja se postavljaju, kao i prema načinu njihove tvorbe. Također se potiče učenike da slažu imenice i pridjeve u kategoriji roda i broja na oglednim primjerima.

Svaka nastavna jedinica sadrži polaznu komunikacijsku situaciju, tekst ili sliku zasićenu određenom vrstom pridjeva kako bi je učenik lakše uočio. Potom se učenika korak po korak metodom indukcije vodi do zaključka na temelju istaknutih primjera. Kada učenik nauči postaviti dobro pitanje: kakvo je što za opisne te čije je što za gradivne pridjeve, kada razumije ulogu pridjeva u opisu i određivanju imenice, kada razumije da imenice imaju rod te pridjeve s njima slažemo u rodu, što je njima urođeno znanje koje treba aktivirati, učenik će bez poteškoća slagati imenice i pridjeve u sintagme te ih potom rabiti u rečenici. Ne treba zaboraviti da je važno i poticati učenike na usvajanje što više različitih pridjeva kako bi bogatili svoj rječnik jer im je danas sve dobro i lijepo te aktivno upotrebljavaju svega devet različitih pridjeva.

Usmjerenim zadatcima nadalje se aktivira razumijevanje naučenoga i primjena u različitim situacijama: opis slike, opis vanjskoga prostora, opis unutarnjega prostora, opis lika, opis zamišljene situacije. S obzirom na to da je gramatika apstraktna, učenicima se nude konkretni i bliski primjeri i situacije kako bi ih lakše pamtili, na primjer posvojni pridjevi koji se odnose na mjesta iz njihova kraja (slavonski, pleternički, brodski, požeški, kapelački…), ali i kako bi uzorci bili što jednostavniji i poticajniji (izbjegavati iznimke u tvorbi i pisanju – strana imena mjesta ili ljudi).

Jednakomjerno se potiču i slušanje, govorenje, čitanje i pisanje kako bi učenik na svim razinama procesuirao ovo gramatičko znanje koje mu se automatizira tek oko 12. godine, dakle otprilike kada krene u sedmi razred (a sada smo tek u četvrtome). Upravo zato zadatci trebaju biti što konkretniji i primjenjiviji, a što manje teorijski koji zahtijevaju „čistu reprodukciju” znanja. Neka bude komunikacijom do gramatike, a ne obrnuto!

Kako se primjenjuje ishod u udžbeniku?

U udžbeniku Čitam i pišem 4 možete pronaći (od str. 52.) teorijski dio sa zadatcima za svaku vrstu pridjeva te potom ponavljanje svih triju vrsta pridjeva u kreativnim i poticajnim zadatcima nazvanim „Razmisli i stvaraj”. Na kraju druge cjeline koja obuhvaća gramatiku u zadatcima „Znam, hoću, mogu” aktivira se naučeno jezično znanje i primjenjuje na konkretnim primjerima te se time pomaže učenicima da razumiju i uvježbaju na oglednim primjerima ove gramatičke kategorije.

U radnoj bilježnici Čitam i pišem 4 također ćete naći zadatke uz svaku jezičnu jedinicu: opisne, posvojne i gradivne pridjeve te zadatke koji povezuju pridjeve s imenicama.

Vaš autorski tim