• Ove godine obilježava se 60. godišnjica Hrvatske zajednice osnovnih škola, a i Vi ste dobili novi mandat da joj budete na čelu. Koja je uloga i zadaća HZOŠ-a?

– Prije svega zahvaljujemo Alfi na zanimanju za ovu temu i na tome što nas kontinuirano prati i podržava u našim aktivnostima. Bez ljudi koji vas podržavaju malo je toga moguće ostvariti. Nakon prvog mandata posebno me razveselila jednoglasna podrška Upravnog vijeća za nastavak rada i povjerenje prema onome što sam dosad napravila. Inače smo moja ustanova i ja vršnjakinje pa se dobro razumijemo – jedino sam ja možda malo modernija, a ona tradicionalnija.

Hrvatska zajednica osnovnih škola danas djeluje kao svojevrsno stručno i savjetodavno središte za škole i ostale ustanove. Naša je zadaća povezivati ljude, pružati im stručnu i pravnu podršku te organizirati kvalitetno stručno usavršavanje. U svakodnevnom radu često smo i svojevrsna „prva adresa” kada škole trebaju brzo i jasno tumačenje propisa ili savjeta u situacijama koje nisu uvijek jednostavne.

Na mjesto ravnateljice došla sam nakon dugogodišnjeg rada u obrazovanju i iskustva rada u Upravnom vijeću HZOŠ-a. Taj mi je prijelaz bio prirodan jer sam već dobro poznavala potrebe škole, ali i potencijal koji Zajednica ima. Moj je cilj od početka bio zadržati ono što je dobro i vrijedno iz tradicije HZOŠ-a, ali istodobno otvoriti prostor za nove projekte, suvremene teme i jače povezivanje sa školama na terenu.

Jasmina Hamer, ravnateljica HZOŠ-a

• Kako je nastao HZOŠ, tko financira rad ustanove?

– Rad u Hrvatskoj zajednici osnovnih škola specifičan je po tome što načelno nismo izravno financirani iz proračuna. Jednim se dijelom financiramo članarinama, što nije dovoljno za sve troškove poslovanja, pa dio prihoda ostvarujemo organizacijom stručnih skupova. Zbog toga je jedan dio mog posla vezan i uz menadžerski rad, koji nikada nisam formalno učila, nego ga razvijam iskustvom i osjećajem. Po pravnom ustroju mi smo ustanova, a ne udruga i naše su članice pravne osobe – škole – a ne fizičke osobe. HZOŠ ima 15 članova Upravnog vijeća, ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova iz različitih dijelova Hrvatske koji se biraju na Skupštini.

Zajednicu su prije šezdeset godina osnovali napredni učitelji s ciljem poboljšanja položaja učitelja i poticanja razvoja i transformacije škola. Predvodio ih je prof. dr. sc. Valentin Puževski, izniman pedagog i vizionar koji je već tada prepoznao potrebu za povezivanjem i međusobnom podrškom, a ta potreba danas je možda i izraženija.

Proteklih godina Zajednica je svoje temeljno djelovanje usmjerila na svakodnevno pružanje savjetodavne i pravne pomoći tajnicima, voditeljima računovodstva i ravnateljima škola. Bila sam iskreno sretna kada sam prvi put izabrana na natječaju za ravnateljicu jer sam osjećala da je to radno mjesto po mojoj mjeri, mjesto na kojem mogu pokrenuti ideje i projekte za koje ranije, dok sam radila unutar sustava, nisam imala prilike i prostora. Zahvalna sam da i dalje imam priliku održavati kontinuitet.

• Što smatrate najvećim doprinosom HZOŠ-a stanju u hrvatskom školstvu i u kojem biste području htjeli biti još prisutniji?

– Mislim da smo dovoljno prisutni i prepoznati. Nije potrebno biti svagdje i uvijek – važnije je biti na pravom mjestu u pravo vrijeme s pravim ljudima s kojima dijelite zajedničke ideje i interese.

Ipak, bilo bi korisno kada bi tvorci obrazovne politike češće uključivali našu ustanovu u procese donošenja pravilnika i drugih pravnih akata ili mišljenja jer se svakodnevno susrećemo s brojnim primjerima iz prakse i dobro poznajemo probleme na terenu s kojima se škole suočavaju, stoga mislim da bi bilo mudro to iskoristiti.

Uz gore nabrojeno, naš je najveći doprinos hrvatskom školstvu činjenica da smo već desetljećima pouzdan oslonac ljudima koji rade u školama. Znaju da postoji neovisna ustanova u kojoj će se netko javiti na telefon ili odgovoriti na e-mail kada treba brzo i pravno argumentirano reagirati – često i u vrlo složenim situacijama s kojima se škole suočavaju. Znaju da smo tiha, ali snažna podrška sustavu!

HZOŠ pouzdan je oslonac ljudima koji rade u školama

• Dolaskom u HZOŠ zasigurno ste unijeli neke novine i promjene u rad. Na što ste najponosniji?

– Prije svega ponosna sam na široku mrežu profesionalnih i osobnih kontakata koje sam stekla u ovom poslu. Vjerujem da većina ljudi s kojima kontaktiram prepoznaje odgovoran pristup stručnom usavršavanju i važnost dijeljenja informacija, kao i našu iskrenu namjeru da ih zaštitimo od mogućih pogrešaka. Mislim da organiziramo državne i međunarodne skupove prema vrlo visokim profesionalnim standardima i da smo u tome trenutno među najboljima. Često mi kolege ili suradnici znaju reći: „Postavila si ljestvicu jako visoko.”, a to je zaista veliki kompliment. Nekima to možda izgleda lako, ali ovdje je riječ o promišljenom konceptu podrške koji se temelji na stalnom praćenju promjena u obrazovanju te pravodobnom uključivanju najboljih stručnjaka iz relevantnih institucija koji će našim sudionicima prenijeti informacije i znanja potrebne u svakodnevnom radu.

Mi u HZOŠ-u često analiziramo potrebe s terena jer nam je važno da naši tajnici, voditelji računovodstva i ravnatelji koji dolaze na skupove imaju aktualne informacije iz prve ruke i sigurnost da će imati podršku ako dođe do takve potrebe.

Posebno sam ponosna na Međunarodnu konferenciju za primarno obrazovanje koja će se ove godine održati peti put. Ta je konferencija u vrlo kratkom vremenu postala jedno od najprepoznatljivijih stručnih okupljanja učitelja iz Hrvatske i okruženja.

Međunarodna konferencija za primarno obrazovanje

• Kako je tekao proces osmišljavanja i pokretanja Međunarodne konferencija za primarno obrazovanje IntConfRN, među učiteljima poznate kao „konferencija u Vodicama”?

– Primijetila sam da učitelji često nisu dovoljno zadovoljni ponudom stručnog usavršavanja jer ne prati njihove stvarne potrebe. Okupila sam desetak i više sjajnih kolegica – inovativnih, vrijednih i kreativnih učiteljica – i zajedno smo počele graditi koncept konferencije koja bi bila usmjerenija na njihove potrebe te bliža učiteljima.

Ideja je bila izgraditi konferenciju koja će u središte staviti upravo učitelje i one koji se bave primarnim obrazovanjem – njihovu praksu, iskustvo i kreativnost. Od samog početka željeli smo izbjeći klasičan model stručnog skupa na kojem sudionici satima pasivno slušaju predavanja i jedva čekaju da sve završi. Umjesto toga osmislili smo dinamičan program koji uključuje radionice, praktične primjere iz učionice, međunarodna iskustva i mnogo prostora za neformalno povezivanje, što smatram jako važnim.

Upravo ta kombinacija stručnosti, otvorenosti i kolegijalne razmjene pokazala se kao nešto što je učiteljima doista trebalo. Danas nam na konferenciju dolaze sudionici iz cijele Hrvatske, ali i iz drugih europskih zemalja, što potvrđuje da smo prepoznali stvarnu potrebu učiteljske zajednice.

Prvu međunarodnu konferenciju osmislili su učitelji za učitelje i u potpunosti je usklađena s njihovim potrebama.

Program je dinamičan i uključuje radionice, praktične primjere iz učionice...

Konferencija ima za cilj povezivanje, promicanje inovativnih metoda rada, učenje od kolega te stvaranje prostora susreta, razmjene ideja iz nastave i dobre energije. Sadržaji i aktivnosti osmišljeni uz službeni dio programa zaokružuju cjelokupan pozitivan dojam. Upravo zato učitelji cijene konferenciju i rado joj se vraćaju.

Naši su učitelji znatiželjni, kreativni i inovativni i žele ići ukorak s promjenama. Vole se uspoređivati, dijeliti ideje, pokazati što znaju, ali i učiti od drugih. Iako me profesionalni put davno odveo iz razreda u druga područja rada, kad je riječ o kreiranju konferencije, rado se vraćam učiteljstvu i uvijek me raduje kada vidim spoj znanja, znatiželje i iskustva na djelu. Ne zaboravimo da su učitelji koji cjeloživotno uče i profesionalno se osnažuju aktivni inicijatori i nositelji pozitivnih promjena u školi, lokalnoj zajednici i društvu. Dobri ravnatelji to znaju prepoznati te ih potiču na dolazak i sudjelovanje. Nije rijetkost da imamo cijele grupe učitelja iz jedne škole, što je stvarno jako pohvalno.

• Već prve godine IntConfRN stekao je veliku popularnost među učiteljima razredne nastave. Kako to komentirate?

– Velika popularnost konferencije govori i o tome koliko je takav oblik stručnog okupljanja bio potreban obrazovnoj zajednici. Učitelji su uvijek u potrazi za kvalitetnim primjerima iz prakse, za novim idejama i prilikama u kojima će razmjenjivati iskustva s kolegama iz različitih sredina.

Takav interes sigurno je potaknula i činjenica da konferencija stavlja naglasak na konkretne primjere iz razredne prakse, dok su teorijska i plenarna izlaganja pažljivo birana te nude širi pogled na obrazovne izazove iz perspektiva domaćih i inozemnih stručnjaka.

Predavači na konferenciji vodeći su hrvatski stručnjaci, ali i istaknuti učitelji i znanstvenici iz Europe, do kojih često dolazimo preporukama. Cijela je konferencija osmišljena na principu „minglanja”, odnosno slobodnog odabira prostora i teme, pa učitelji mogu birati što će slušati i gdje će aktivno sudjelovati. Ondje mogu čuti što se zaista događa u učionicama, mogu pitati kolege kako rješavaju svakodnevne izazove i koje metode daju najbolje rezultate te mogu dobiti svježe ideje za nastavu. Takva razmjena iskustava često je najvažniji dio stručnog usavršavanja. Nakon svake konferencije izdaje se zbornik znanstvenih i stručnih radova, što je također iznimno zahtjevan posao.

Predavači su vodeći hrvatski stručnjaci, istaknuti učitelji i znanstvenici iz Europe

Drago mi je da su se nakon naše konferencije pojavile i druge međunarodne konferencije sličnog tipa jer to znači da smo među prvima prepoznali potrebe obrazovnog sustava, ali standarde koje smo postavili i koji daju poseban identitet našoj konferenciji nije lako dosegnuti.

Svake godine dobivamo upite o mogućnostima online sudjelovanja, ali svjesno se odlučujemo za susret uživo. U vremenu rastuće otuđenosti i stalnog gledanja u ekrane želimo vidjeti oči svojih kolega, čuti smijeh i razgovore, popiti kavu zajedno, lijepo se odjenuti za večeru u hotelu, zaplesati i zapjevati uz stare i nove hitove te učiti gledajući stvarne ljude ispred sebe. To je iskustvo koje se ne može usporediti s online predavanjima.

Dobivamo upite o mogućnostima online sudjelovanja, ali svjesno se odlučujemo za susret uživo

• Koja je tema IntConfRN 2026. godine i tko su gosti predavači?

Taman kad mislimo da nam ponestaje ideja, ispadne da nadmašimo sami sebe. I ove godine nastojimo povezati znanstvena saznanja s iskustvom učitelja jer upravo se u toj poveznici često ponude najbolja rješenja. Među ovogodišnjim predavačima bit će prof. dr. sc. Neven Ricijaš, koji će govoriti o prevenciji rizičnih online ponašanja djece u osnovnoj školi, zatim Darko Kobetić koji će održati predavanje o emocionalnim izazovima u odgojno-obrazovnom radu u smislu brige za sebe. Osim njih gošće su nam i učiteljice iz Grčke koje će predstaviti zanimljive primjere inovativne nastave iz svoje prakse, dok će ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović izložiti istraživanje. Upravo nam je dolazak potvrdila britanska stručnjakinja Claire Shewbridge, voditeljica Centra za istraživanje i inovacije u obrazovanju pri OECD-u. Hrvatska se trenutno nalazi u završnoj fazi pristupnih pregovora za punopravno članstvo, pa je dobro da naši učitelji iz prve ruke imaju pristup najnovijim spoznajama iz obrazovanja.

Očekujemo Nataliju Györek iz Slovenije, osnivačicu Instituta šumske pedagogije te velik broj učitelja koji će u sklopu radionica te izlaganja stručnih i znanstvenih radova podijeliti vlastita iskustva iz učionice.

Program je osmišljen tako da sudionici mogu birati između različitih tema i formata rada – od predavanja do praktičnih radionica – što konferenciji daje dinamiku i omogućuje svakomu pronaći sadržaje koji su mu najpotrebniji.

I opet imamo iznenađenje: Teacher Talent Show – izađite iz učionice na svjetla pozornice! Pozivamo sve da se prijave ili kao sudionici, predavači ili talenti na adresi https://www.intconfrn.com/. To će biti super zabava!

Izađite iz učionice na svjetla pozornice!