Učiteljice engleskog jezika Mirna Dejanović i Jasna Anušić te ravnateljica OŠ Mate Lovraka iz Petrinje Ankica Krnjajić Magdić provele su tjedan dana u Finskoj upoznajući finski obrazovni sustav i uočavajući razlike u usporedbi s hrvatskim. Nastavničko hospitiranje (engl. job shadowing) odvijalo se u sklopu Erasmus+ projekta KA1 pod nazivom ,,Pogled u budućnost’’ u školi Sotungin te je uključivao sudjelovanje u nastavi i praćenje rada učitelja, praćenje aktivnosti i obveza učenika te praćenje organizacije nastave.

– Razlike koje smo uočile bile su značajne. Što se tiče organizacije nastave, škola počinje u kolovozu, a završava u lipnju. Nastavni sat traje kao i kod nas 45 minuta, odmor između dva nastavna sata traje 15 minuta, a svi učenici imaju pola sata za besplatni ručak u školskoj kantini. Nastava počinje u devet sati. Nižim razredima nastava obično završava u 11:45, dok višim razredima nastava traje do 15 sati. Cjelodnevne nastave nema, ali postoji produženi boravak. Sportaši koji su uključeni u udruženje URHEA imaju treninge prije nastave te im nastava jednom tjedno počinje kasnije. – ispričale su nam učiteljice Mirna i Jasna tumačeći kako je produženi boravak organiziran za učenike prvih i drugih razreda, dok se za učenike viših razreda nakon škole organiziraju radionice pisanja domaćih zadaća. Učenici se u školi hrane besplatno. Za njih se priprema isključivo kuhana hrana, a nudi im se nekoliko jelovnika. Uz hranu im je obavezno ponuđeno kiselo mlijeko i voda, a slatkiša nema. Učitelji sami plaćaju užinu, čija cijena iznosi desetak eura (sedam eura za članove sindikata). Tijekom velikog odmora učenici i učitelji objeduju zajedno i ne postoji raspored sjedenja. To je vrijeme za opušteno druženje i razgovor s učenicima.

Opuštena i neposredna komunikacija
Prema mišljenju hrvatskih učiteljica nastava u Finskoj neusporedivo je opuštenija nego u Hrvatskoj. Učenici se nastavnicima obraćaju imenom te im mnogo otvorenije pristupaju, komunikacija je neposrednija, osobito u rješavanju problema i zadataka tijekom nastave. Učenici se na nastavi obraćanju nastavniku njegovim imenom, a ne prezimenom i titulom. Upravo ta opuštenost u komunikaciji, što znači da se uvijek možete obratiti nekomu za pomoć, poboljšava odnos učenika i učitelja te stvara vezu povjerenja i sigurnosti.

Veći je naglasak na praksi i radu rukama nego na teoriji. Puno je nastave na otvorenom.

Tjelesna i zdravstvena kultura odvija se u školskoj dvorani i učenici su uglavnom bosi. Tijekom zimskog doba učenici za nastavu TZK-a koriste klizalište i skijalište, dok se za ljepšeg vremena provodi orijentacija u prirodi. Učionice su digitalno opremljene, dok su specijalizirane učionice za rukotvorine vrhunski opremljene svim vrstama alata i uređaja poput bušilica, brusilica, šivaćih strojeva...

Školski bend i teretana
– U školi postoji prostor koji je namijenjen za školski bend (zvučno izolirana prostorija s instrumentima), zatim teretana, prostor za suvremeni ples i dvije kuhinje za kulinarstvo. Udžbenika, kajdanki i bilježnica za nastavu Glazbene kulture mali Finci nemaju, ali zato na raspolaganju imaju sve vrste instrumenata: od bubnjeva, bas-gitare do sintesajzera. Od petog razreda svi učenici moraju znati svirati barem ukulele. Učenike se ocjenjuje tek u četvrtom razredu, a ocjene se kreću od 4 do 10. Osnovna škola ima devet razreda te nakon njezina završetka postoje dvije mogućnosti za nastavak školovanja: opće školovanje i strukovno. U toj odluci pomaže im nastavni predmet koji se odnosi na savjetovanje o izboru buduće karijere i planiranja puta koji će učenike dovesti do toga.

Plaća učitelja početnika u Finskoj iznosi oko 3500 eura i zanimanje je to koje je vrlo cijenjeno.

Ispričala nam je to koordinatorica projekta Jasna Anušić i objasnila nam je kako se tijekom boravka u školi o hrvatskim učiteljicama brinula nastavnica Marika Turunen koja ih je upoznala sa svim relevantnim informacijama o školi, organizaciji rada i obavezama nastavnika.

Od nje su saznale da su posljednjih godina izvršena istraživanja o položaju i zadovoljstvu predmetnih nastavnika i rehabilitacijskih edukatora.

Među deset najpoželjnijih zanimanja
Rezultati su pokazali da su ta zanimanja po svojoj reputaciji i važnosti u društvu unutar deset najpoželjnijih radnih mjesta, a zanimanje učitelja razredne nastave na dvadeset petom je mjestu. Tim je istraživanjem potvrđeno da društvo vidi i razumije kako je teško biti učitelj u današnje vrijeme, a u stvarnosti finska kolegica Marika Turunen smatra da roditelji ponekad ne razumiju učitelje, a učenici ne odrađuju svoje obveze i znaju biti vrlo neugodni. Vjeruje da su razlog tomu sloboda korištenja mobitela na nastavi te nemogućnost njegova oduzimanja jer zakon ne dopušta narušavanje privatnog vlasništva.

Marika Turunen također je istaknula kako je većina učenika ipak visokomotivirana za rad, a to smo i same primijetile tijekom boravka na nastavi u Finskoj. Iz te smo se zemlje, kažu učiteljice, vratile motivirane i spremne primijeniti primjere dobre prakse u svoje nastavne procese radi poboljšanja vlastitog znanja i napredovanja učenika i same škole.
Na kraju smo pitali što im se najviše svidjelo te što im se čini da će lako, a što malo teže primijeniti u svojem radu te o čemu to ovisi.

Najviše nam se svidjelo radno vrijeme škole te je plan težiti takvoj organizaciji rada u budućnosti, ali kad se stvore uvjeti za jednosmjensku nastavu.

Tijekom hospitiranja primijetile smo da su učenici spremniji i odmorniji za rad kada nastava počinje u devet sati ujutro. U svoj rad odlučile smo unijeti neke promjene tehničke prirode koje smo vidjele u Finskoj, a čine nam se odlične, primjerice u kemijskom kabinetu izgled držača laboratorijskog pribora koji služi za sušenje opranog pribora ili način odvajanja ostataka hrane nakon objeda prema vrsti otpada prije vraćanja korištenog pribora za jelo u školsku kuhinju. Što se tiče razine tehničkih uvjeta u finskoj školi, čini nam se da je na istoj razini kao i u našoj OŠ Mate Lovraka u Petrinji te smo mišljenja da se podjednako koristi informatička oprema, ali i metode i načini rada s učenicima. – zaključila je Jasna Anušić, koordinatorica Erasmus+ projekta.