Ono što je prošle školske godine bilo eksperimentalno sada je postalo redovito, stoga pisanju nacionalnih ispita tijekom ovog tjedna pristupa oko 37 tisuća učenika četvrtih razreda osnovne škole u cijeloj Hrvatskoj. Ne ometaj, ispiti u tijeku! natpis je koji se u ponedjeljak 4. ožujka 2024. mogao vidjeti na brojnim učionicama četvrtih razreda diljem Hrvatske, a njegovo postavljanje, kao i cjelokupni protokol provedbe ispita, propisao je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u detaljnom Vodiču kroz sadržaj i strukturu nacionalnih ispita u četvrtome razredu u školskoj godini 2023./2024. Samo upute za provedbu nacionalnih ispita iz Hrvatskog jezika sadrže trinaest stranica preporuka za ispitne koordinatore u kojima je navedeno baš sve – kada učenici ulaze u razred, gdje moraju odložiti osobne stvari, čime moraju pisati, što ne smiju imati kod sebe, što učiniti u slučaju manjeg, a što u slučaju većeg kašnjenja učenika, kada otvoriti sigurnosne vrećice u kojima su ispiti, što s barkodom, kada ispit završava, gdje učenici trebaju biti tijekom stanke... Ispit iz Hrvatskog jezika imao je tri dijela, a vremenski je podijeljen na dvije cjeline: Čitanje i hrvatski jezik trajao je 75 minuta, a Pisanje 60 minuta. Učenici s teškoćama imali su pravo na produljenje pisanja ispita za 50 % vremena.

Ispit iz vrećice

– Inače su veseli i razdragani, jutros su u školu došli potišteni. Vidjela sam ih samo malo jer sam „čuvala” druge učenike koji su pisali. Ne znam, razgovarat ćemo sutra. – rekla nam je učiteljica jednog četvrtog razreda iz Garešnice. Slična su i iskustva drugih učiteljica razredne nastave. Ni jedna od njih, prema pravilima NCVVO-a, nije mogla dežurati u svom razredu tako da je devetogodišnjacima ili desetogodišnjacima osim prvog ozbiljnog, novog, velikog i pravog „ispita iz vrećice” to bio i ispit koji su pisali bez svoje učiteljice.

– Učenici razredne nastave nisu naviknuti na tako velike i opsežne pismene provjere. Bili su dosta uznemireni, umirivala sam ih riječima da je to samo papir i da ga se ne trebaju bojati, hrabrila da napišu što znaju. Prije pisanja napravili smo vježbe disanja.

Potjeh i korito

– U zadatku pisanja izvješća stajala je uputa da izvješće mora imati stotinu riječi. To ih je jako zbunjivalo i više su se bavili brojenjem riječi nego smislom i sadržajem napisanih rečenica. Nikada se nismo susretali s takvim uputama glede broja riječi iako mi je jasan smisao zadatka u kontekstu funkcionalnog pisanja. Jednako tako učenici koji do sada nisu čitali priču „Kako je Potjeh tražio istinu” nisu iz konteksta shvatili tko je Potjeh pa su zbunjeno ispitivali: „Što je to Potjeh?” U drugom književnom tekstu, u ulomku iz „Družbe Pere Kvržice”, bio je zadatak u kojem se spominjala riječ korito, čije značenje mnogi učenici nisu znali.

Čini mi se da su dosta uznemireni bili učenici koji su inače odlikaši te nisu naviknuti da nešto ne znaju i da neke zadatke ne riješe. – dojmovi su učiteljice razredne nastave iz sjeverozapadne Hrvatske.

Da je ovo senzacionalistički članak, naslov bi mogao biti „Hrvatski učenici ne znaju tko je Potjeh i što je korito” ili, još gore, „Učiteljice nisu naučile učenike tko je Potjeh i što je korito”. Neke učiteljice rekle su nam da je učenicima najveći problem bilo otvaranje vrećice s ispitom, a neki učenici su sigurno i samouvjereno rekli da je bilo prelako i da će sigurno dobiti peticu.

– Moj je dojam da je prvi dio ispita mogao biti kraći jer su i za manje od 50 minuta svi učenici napisali ispit, uključujući i učenike s teškoćama, dok im je za drugi dio ispita, odnosno za pisanje izvješća nedostajalo vremena. Na početku pisanja ispita ohrabrila sam učenike, a na kraju sam ih pozvala da zaplješćemo zajedničkom radu. – ispričala nam je učiteljica jedne samoborske osnovne škole. 

Njezino stajalište i prije pisanja ispita bilo je jasno: neka napišu što znaju i koliko znaju, a kada dobijem rezultate, bit će mi to vrijedna informacija za daljnji rad i pristup poučavanju, ali i vrednovanju učenika. 

Ocjena ili „samo bilješka”

I na tu ocjenu (koja nije ocjena već „samo bilješka”) treba gledati svatko iz svojeg kuta. Učitelju bi ona trebala dati smjernice za budući rad i pristup poučavanju, roditelja može upozoriti na jake i slabe strane njegova djeteta kako bi mu na vrijeme mogao pomoći (ako je pomoć potrebna). Učeniku također može biti odličan pokazatelj i zato nipošto nije dobro djeci slati poruku kako to nije ništa, kako nije za ocjenu – kada djeca vide da to jest nešto važno, a čini nam se da će postajati sve važnije.

Ono na što upozoravaju učitelji četvrtih razreda koji su prošle godine pisali ispite u sklopu eksperimentalne provedbe jest to da njima postotak točne riješenosti ne znači mnogo jer nije detaljna analiza učenikova znanja već samo broj (postotak točne riješenosti), koji može biti ispod ili iznad hrvatskog prosjeka. Bilo bi im lakše kada bi analiza riješenosti bila detaljnija. No učitelji svakako mogu razgovarati s učenicima nakon napisanih ispita i iz tog razgovora shvatiti što je učenicima bio problem i što im nije bilo jasno.

Zanimljivo je i iskustvo roditelja učenika koji je lani pisao nacionalni ispit.

– Naše iskustvo pisanja nacionalnih ispita u školskoj godini 2022./2023. moglo je proći puno bolje. Naime, škola je propustila službeno obavijestiti učenike o pisanju nacionalnog ispita te je slabo pripremila učenike za pisanje testa s kojim se dosad nisu susreli. Osim što je sama koncepcija ispita bila znatno drukčija od testova koje su pisali u školi, također je sam proces pisanja u školskoj dvorani pod paskom drugih učiteljica bio dosta stresan. U našoj se školi djeca nisu pripremala za pisanje ispita, barem ne u razredu mog djeteta. Sve što im je bilo rečeno jest da se ne brinu, no da se potrude napisati što je najbolje moguće.

Bilo bi mnogo manje stresa da su barem ponovili glavne značajke gradiva, da im je učiteljica približila tipove zadataka (koji su i bili objavljeni na mrežnim stranicama NCVVO-a) i da su ponavljanjem stekli sigurnost. To što ocjena (zasad) ne utječe na uspjeh ili upis u srednju školu, ne znači da ne utječe na samopouzdanje ili vrednovanje vlastitog znanja. Sada puno više pazim na trajnost znanja tako što s djetetom ponavljam gradivo koje su prethodno obradili te puno više radim na metodama učenja. Smatram da su nacionalni ispiti dobra metoda za vrednovanje, no škole bi trebale izvući pouku i početi raditi na boljoj pripremi učenika. – govori majka prošlogodišnjeg četvrtaša.

Stres ili istina

Općenito je stajališta da se nerijetko u društvu učenici (djeca) podcjenjuju i smatra se da oni ionako ništa „ne kuže”, no suludo je reći djeci da to nije ništa, neka napišu što znaju, a s druge strane dobiju posebno zapakirane ispite i pišu u za njih nesvakidašnjim uvjetima uz najstrože mjere sigurnosti, na način na koji nikada prije nisu pisali. To jest veći izvor stresa za dijete nego da mu se jasno i na vrijeme kaže istina.

Na koji je način učenike svog razreda pripremila za pisanje ispita, pitali smo učiteljicu Sofiju Štefanac Klobučar iz OŠ „Ivan Benković” iz Dugog Sela.

– Nakon objavljenog službenog Kalendara provedbe nacionalnih ispita u osnovnoj školi u školskoj godini 2023./2024. održala sam u studenom prošle godine roditeljski sastanak na kojem su roditelji informirani o vremeniku pisanja nacionalnih ispita učenika 4. razreda te su im u prezentaciji prikazani dijelovi Vodiča kroz sadržaj i strukturu nacionalnih ispita u četvrtome razredu u školskoj godini 2023./2024. preuzetog s mrežnih stranica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Istaknuto je i kako rezultati neće utjecati na zaključnu ocjenu iz predmeta HJ, MAT i PiD, ali će i učenicima i roditeljima biti smjernica za daljnji rad te procjena usvojenosti ishoda iz navedenih predmetnih područja. Budući da sam bila i članicom ocjenjivačke skupine za nacionalne ispite u petom razredu u 2022./2023. u organizaciji NCVVO-a, roditeljima sam istaknula i najčešće pogreške koje su učenici učinili u predmetu Matematika.

Ohrabrenje na Satu razrednika

S obzirom na to da u razredu imam pet učenika s rješenjima o promijenjenom obliku školovanja (troje učenika s prilagodbom sadržaja, a dvoje učenika uz individualiziran pristup), roditeljima sam prikazala i dijelove Priloga vodiču kroz sadržaj i strukturu nacionalnih ispita u četvrtome razredu u školskoj godini 2023./2024. u kojem su naznačeni dijelovi nacionalnih ispita s prilagodbom ispitne tehnologije za učenike 4. razreda osnovne škole.

Učenici su nakon roditeljskog sastanka upoznati sa samim pojmom „nacionalni ispiti” te im je istaknuto (kao i roditeljima) kako rezultati neće utjecati na zaključnu ocjenu iz predmeta HJ, MAT i PiD, ali će im biti smjernica za daljnji rad te procjena usvojenosti ishoda iz navedenih predmetnih područja. Naglašeno je kako ću ih u daljnjem radu podsjećati tijekom usvajanja sadržaja u prvom i u drugom polugodištu na one dijelove sadržaja na koje trebaju posebno obratiti pozornost pri radu u školi, ali i u učenju u obiteljskom domu, a odnose se na dijelove koji će biti zastupljeni u nacionalnim ispitima (razumijevanje pročitanog teksta, gramatički sadržaji, pravopisna pravila i pisanje izvješća iz HJ; zadatci pisanog računanja, problemski zadatci i geometrijski sadržaji iz MAT; zadatci iz cjelina iz PiD-a). U tjednu nakon drugog zimskog odmora, a prije tjedna pisanja nacionalnih ispita, više smo se posvetili tim sadržajima na nastavi HJ, MAT i PiD-a (odvojili smo jedan sat iz svakog predmeta za tu pripremu), a na Satu razrednika u tjednu prije pisanja nacionalnih ispita ohrabrila sam ih, potaknula na pozitivno sagledavanje svojeg rada i rezultate nacionalnih ispita te im dala i neke tehničke upute.

Jedan naš učenik ima i asistenticu tako da je i ona dobila upute za te dane pisanja nacionalnih ispita. Moje je stajalište o pisanju nacionalnih ispita u 4. razredu pozitivno. Ne smatram ga stresom za učenike (o tome bih mogla nadugačko pisati). Zahtjevno je bilo organizacijski u školi. Nadam se kako će zaživjeti u budućnosti, ali i da će imati neku težinu u objavi rezultata (dati rezultatima na značaju – ocjenom možda u e-Dnevniku). – zaključuje učiteljica Sofija.

Ustaljena praksa EU-a

U Europskoj uniji i svijetu nacionalni ispiti nisu novost već važno sredstvo za mjerenje kvalitete obrazovanja te je njihova provedba povezana sa strateškim ciljevima Europske unije, a to je smanjenje udjela petnaestogodišnjaka koji ne postižu osnovnu razinu postignuća u čitalačkoj pismenosti, matematici i prirodoslovlju s obzirom na rezultate PISA-ina istraživanja. Europska komisija prati provedbu rezultata ispita u zemljama članicama i prati mjere koje zemlje članice ulažu kako bi se smanjio udio učenika s nezadovoljavajućom razinom znanja i vještina. Prema izvješću Europske komisije iz 2016. godine evidentno je da svi europski obrazovni sustavi, osim rijetkih zemalja među kojima je bila i Hrvatska, organiziraju standardizirane ispite u obaveznom obrazovanju.